Nedavno predstavljen Izvještaj pučkog pravobraniteljstva za 2021. na jednom mjestu objedinjuje zanimljive brojčane podatke o tome kako Hrvatska u praksi pristupa energetskom siromsiromaštvu. Tu se tako može doznati koliko je novca država uložila u dotaciju socijalno ugroženima za električnu energiju, koliko je kućanstava van mreže dobilo električnu energiju u godinu dana te kako se energetske kompanije ponašaju prema neplatišama.

Tijekom prošle godine osigurano je iz proračuna tek 16,3 milijuna kuna na ime naknade za ugroženog kupca energije, koja je donedavno pokrivala samo električnu energiju, naovi se u izvještaju. Tu je naknadu dobilo ukupno 63.529 korisnika, što je 5.225 više nego 2020. 

Pravobraniteljica je nezadovoljna što država nije precizno definirala energetsko siromaštvo, izradila međusektorske mjere i analizu postojećih mjera te njihovo praćenje, a nije napravljen ni vodič za prava građana u tom smislu. Ona je predložila da se naknada proširi i naplin, ogrijev i toplinsku energiju, što je djelomično usvojeno u kriznom paketu Vlade ove zime. Pravobraniteljstvo konstatira da problem energetskog siromaštva zahvaća i širi krug potrebitih, a ne samo najsiromašnije primatelje minimalne naknade, na što su ukazali pri donošenju Zakona o socijalnoj skrbi. 

Po službenoj dužnosti

"Koncept ugroženih kupaca može uključivati udio rashoda za energiju u općem dohotku kućanstva, energetsku učinkovitost ili ovisnost o električnoj opremi koja se koristi iz zdravstvenih razloga, na što ukazuju i propisi iz područja energetike. Smatramo i kako bi se postupci za priznavanje prava na naknade vezane uz pristup energiji trebali voditi i po službenoj dužnosti,jer se često radi o starijim samcima, u prometnoj izolaciji, koji se ne služe Internetom", navodi pravobraniteljstvo. 

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) navode da je tijekom 2021. u suradnji s HEP ODS-om nastavljen pilot projekt elektrifikacije kućanstava izvan mreže ODS-a za samo pet kućanstava, kao i da se osmišljava model šireg programa u sljedeće dvije godine, što ohrabruje. 

Tko je ostao bez energije

Što se tiče obustava usluga, iz HEP-Toplinarstva d.o.o. navode da su tijekom 2021. godine od cca 123.000 krajnjih kupaca iz kategorije kućanstva zbog neplaćanja računa izvršili jednu obustavu (tijekom 2020. bilo ih je samo pet). HEP Elektra navodi kako je 2021. godine privremena obustava isporuke električne energije zbog duga izvršena na oko 26.200 mjernih mjesta, no nemaju informacije radi li se i o ugroženim kupcima.

Gradska plinara Zagreb (GPZ) navodi kako kupcima šalju opomene pred isključenje, a ukoliko im se povratno ne jave za sklapanje sporazuma o obročnoj otplati iline plaćaju, od distributera se traži obustava. Zbog neplaćanja je bilo 2.759 zahtjeva za obustavom,što je 1% ukupnog broja kupaca kućanstava, 336 sporazuma o obročnoj otplati i 1.500 odgoda plaćanja. Iz Gradske plinare navode i da na području Zagreba, Koprivnice i Rijeke postoje kupci za koje Centri za socijalnu skrb podmiruje dio, odnosno cijeli račun za plin.

Energetska obnova kuća

U 2020. godini jepo prvi put osigurano 32 milijuna kuna za financiranje energetske obnove kuća za ranjive skupine građana koje su u opasnosti od energetskog siromaštva. Zaprimljeno je 115, a prihvaćeno 88 prijava i do kraja siječnja 2022. godine završeno je 59 projekata. Pozitivnim pravobraniteljstvo ocjenjuje nastavak Programa energetske obnove obiteljskih kuća u 2021. koje nisu oštećene u potresu i nisu vezane uz ranjive skupine. 

Ukupno je zaprimljeno 8.495 zahtjeva. Na ovaj javni poziv pravobraniteljstvo nije zaprimilo pritužbe, za razliku od onoga iz 2020. godine kada su se građani žalili na način prijave i radi čega smo inicirali postupanje upravne inspekcije, ali je i dalje sporno postojanje učinkovitog i neovisnog nadzora nad javnim pozivima, zaključuje pravobraniteljica.