Glavnina gradova razumije koncept pametnog grada, ali ipak, njih 60% još nema strategiju ni viziju kako implementirati konkretna rješenja, pokazalo je istraživanje Delloitta Hrvatska provedeno na uzorku 120 hrvatskih gradova različitih veličina. Direktor Odjela poslovnog savjetovanja u Delloitteu Ivica Perica na Liderovoj konferenciji "Pametni gradovi - od ideje do realizacije", koja se održava danas, naglasio je da samo pet posto gradova u Hrvatskoj već ima takvu strategiju. Strategija je nužna jer se glavnina pozitivnih rezultata primijenjenih rješenja pokazuje tek nakon 4 godine, dakle, nakon isteka mandata lokalnih političara. Pametni gradovi tiču se primjene komunikacijsko-informatičkih tehnologija s ciljem povećanja gospodarske konkurentnosti, ubrzavanja poslovnih procesa, smanjenja potrošnje energije i resursa te poboljšanja kvalitete života građana. To su rješenja u regulaciji prometa, upravljanja energijom, otpadom te svim onim što olakšava građanima pristup uslugama.

Najveći problem gradovima je ograničeni budžet, a ističe se da je 5% ispitanih gradova ambiciozno apliciralo na rješenje za pametne gradove u projektu Horizont 2020. Ipak, 30% gradova povuklo je sredstva za pet do 10 projekata iz EU fondova. Glavnina gradova u 95% slučajeva u budućnosti planira ulagati u energetsku učinkovitost, otpad i cestovnu infrastrukturu, dok za plinsku infrastrukturu novce planira ulagati 15% gradova. Potpredsjednica Udruge gradova i gradonačelnica Knina Josipa Rimac istaknula je nužnost razvoja manjih sredina ali naglašava da je velika prepreka na tom putu često javna administracija koja je spora i ne prati lokalnu samoupravu. Kao jedan od primjera istaknula je neusklađenost katastra i zemljišnika te prozvala Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) za kočenje projekata u otpadu. S druge strane, svijetla točka za projekte pametnih gradova mogu biti europski fondovi.