Ministri vanjskih poslova EU-a ni u ponedjeljak nisu uspjeli u pokušaju pritiska na Mađarsku da ukine svoj veto na predložene sankcije protiv ruske nafte i naftnih derivata, a Litva je rekla da je unija "talac jedne države članice". Zabrana Europske komisije na uvoz sirove nafte trebala bi biti njezina najteža sankcija do sada kao odgovor na invaziju na Ukrajinu i uključuje kompenzaciju za zemlje EU koje su najviše ovisne o ruskoj nafti, piše Reuters. 

Njemačka kaže da želi sporazum o rješavanju naftnog embarga, za koji kaže da bi mogao trajati godinama. Kako se očekivalo, ministri nisu uspjeli postići dogovor u ponedjeljak, rekao je nakon sastanka visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell, a veleposlanici sada imaju zadatak pregovarati o sporazumu. On kaže da je Mađarska svoj stav iznijela na temelju ekonomskih, a ne političkih zabrinutosti. Neki diplomati sada navode summit od 30. do 31. svibnja kao ključni trenutak u sporazumu o postupnom ukidanju ruske nafte, vjerojatno u roku od šest mjeseci, uz dulje prijelazno razdoblje za Mađarsku, Slovačku i Češku

Stotine milijuna eura

Mađarska, najbliži saveznik Moskve u EU, rekla je da želi stotine milijuna eura od bloka kako bi ublažila štetu od odbijanja ruske nafte. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je da Budimpešta nije dobila novi ozbiljan prijedlog od Europske komisije o naftnim sankcijama otkako je Ursula von der Leyen prije nekoliko dana posjetila Budimpeštu. 

"Europska komisija stvorila je problem s prijedlogom, pa su očekivanja Mađarske opravdana... EU mora predložiti rješenje: financirati investicije i nadoknaditi ... (prouzročeni) rast cijena, što zahtijeva potpunu modernizaciju energetske infrastruktura Mađarske, što iznosi 15-18 milijardi eura", rekao je na Facebooku. Borrell je doveo u pitanje te brojke, rekavši da je Szijjarto u ponedjeljak s ministrima razgovarao o mnogo manjim brojkama i da je embargo na naftu nadilazi interese pojedinih vlada EU.