Iz potpuno identičnih razloga kao i prvi put, zbog mađarske nacionalne sigurnosti, tamošnje državno odvjetništvo je ovih dana odbilo i drugi zahtjev DORH-a da se preko međunarodne pravne pomoći sasluša kao osumnjičenik Zsolt Tamas Hernadi, predsjednik Molove uprave. Njega Uskok sumnjiči da je s bivšim premijerom Ivom Sanaderom dogovorio davanje 10 miljuna eura mita Sanaderu, kako bi isposlovao Molu prepuštanje upravljačkih prava u Ini te izdvojio neprofitabilni plinski biznis. Za tu inkriminaciju Sanaderu se upravo sudi na zagrebačkome Županijskome sudu kao primatelju mita, no optužnica protiv Hernadija koji je osumnjičen za davanje mita nikada nije podignuta, a razlog je upravo preduvjet da on mora biti ispitan prije podizanja optužnice. Hrvatsko državno odvjetništvo već je prije nekoliko mjeseci od mađarskih kolega dobilo odbijenicu na zahtjev da se Hernadija sasluša u Mađarskoj, što su mađarski tužitelji obrazložili zaštitom državne sigurnosti. Nakon prve odbijenice, DORH je pokušao ponovo, jer ovakvog presedana nikada nije bilo u povijesti hrvatskoga pravosuđa. No, prije nekoliko dana iz Budimpešte je ponovo došao negativan odgovor. Kako neslužbeno doznaje Vjesnik, DORH je uputio i treći zahtjev za saslušanje, no nakon ovakvoga ponašanja njihovih mađarskih kolega naravno da nisu optimistični. Također, mađarsko tužiteljstvo je nedavno priopćilo da su oni proveli svoju vlastitu istragu protiv nepoznatoga počinitelja, a u kojoj je Hernadi ispitan kao svjedok, te zaključili kako nisu utvrdili nikakvu odgovornost osoba iz Mola vezano uz inkriminacije da su pokušali podmititi Sanadera. Saslušanje Hernadija kao svjedoka potpuno je nevezano, a zakonski i neupotrebljivo za hrvatsku istragu, jer svjedok i osumnjičenik imaju potpuno drukčija prava u kaznenom procesu, te im se uloge ne smiju miješati. Iz istoga razloga sud je odbio i prijedlog Sanaderove obrane da se Hernadi na suđenju Sanaderu sasluša kao svjedok, jer je još uvijek osumnjičenik. S druge strane, zakočen odredbama novoga ZKP-a Uskok ne može niti zatražiti od suda da pritvori Hernadija te za njime na osnovi te sudske odluke raspiše tjeralicu, budući da je preduvjet za takvo nešto da osoba bude u bijegu. Hernadi, naime, nije u bijegu. On prebiva na svojoj kućnoj adresi te je dostupan mađarskim tužiteljima, no oni ga ne žele saslušati, a nije poznato jesu li mu i formalno uručili nalog da je protiv njega uopće pokrenuta istraga, jer DORH nije dobio nikakvu povratnu informaciju niti o tome zahtjevu. Po svemu sudeći, riječ je o principijelnom stajalištu mađarskoga državnoga odvjetništva koje ne želi da direktor vjerojatno najmoćnije tamošnje korporacije bude optužen i da ga traži Interpol. Stoga je pitanje vidi li se ovoj međunarodnoj pravosudno-političkoj igri uopće kraj u dogledno vrijeme. Možda bi mogao biti određen datumom ulaska Hrvatske u EU, čime bi DORH imao mogućnost raspisivanja tzv. europskog uhidbenog naloga koji je obvezujući za sve zemlje članice.