Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić u utorak je izjavila da odluke o otkupu udjela mađarskog MOL-a u Ini te listanje 25% minus jedna dionica HEP-a na burzi jačaju energetsku sigurnost i nezavisnost zemlje te da sve odluke dogovaraju i usklađuju s koalicijskim partnerom, pri čemu se otvara mogućnost hrvatskim građanima da sudjeluju u rezultatima poslovanja i razvoja HEP-a, kazala je Dalić, prenosi SEEbiz. Kako je dalje navela, odluka o otkupu cjelokupnog udjela mađarskog MOL-a u Ini pridonosi energetskoj sigurnosti, jer omogućava da Hrvatska ponovno stekne pravo i utjecaj na odlučivanje o kretanju rezervi nafte i plina, kao i utjecaj na unaprjeđenje i razvoj elektroenergetskih objekata i infrastrukture. Ova odluka je povezana i s ekonomskom sigurnošću, jer je Ina najveća hrvatska kompanija, čiji je rast i razvoj blokiran, s obzirom da već dugi niz godina nije osigurala niti jednu novu koncesiju za istraživanje ili proizvodnju nafte i plina, dodala je. Dodala je da privatizacija osigurava jednak utjecaj države na razvojne mogućnosti HEP-a kao i danas, kada je država vlasnik 100% dionica. Omogućava se istovremeno i nekoliko važnih pozitivnih učinaka na poslovanje HEP-a, a koji se tiču transparentnijeg poslovanja, kvalitetnijeg i profesionalnijeg upravljanja kompanijom. 
"Uklonit će se prostor za uhljebništvo, jer kompanije izlistane na burzi moraju poštivati veće standarde poslovanja, uključujući i standarde zapošljavanja", poručila je Dalić, kazavši da će građani, mirovinski fondovi i drugi investitori moći kroz kretanje cijene dionice i dividende HEP-a ostvariti izravnu korist od budućeg razvoja te kompanije. Ocijenila je da zbog toga svaka od ovih transakcija ima i ekonomskog i nacionalnog smisla, koji se u ovome trenutku nadopunjuju. Ponovila je pritom i da financiranje otkupa udjela u Ini kroz povećanje javnog duga nije moguće, budući da bi to negativno utjecalo na razvojni kapacitet zemlje i svakog poduzetnika, kao i kvalitetu života građana. "Ovakvim modelom u kojem hrvatska država stječe jednu vrstu imovine - dakle udjel u Ini, a nudi hrvatskim građanima kupnju dijela druge vrste imovine - udjel u HEP-u, ukupna bilanca državne imovine ostaje nepromijenjena, ali se ostvaruje jedan od bitnih ciljeva ove Vlade - aktivnije upravljanje državnom imovine", rekla je Dalić. Napomenula je da se sve te odluke i koraci dogovaraju i usklađuju s Mostom, javnosti komuniciraju gotovo u realnom vremenu, radi osiguravanja najveće moguće transparentnosti odluka. 
"Razgovaramo i razgovarat ćemo o svim sljedećim odlukama, jer radi se o kompleksnim i dugotrajnim transakcijama, što znači da je naša komunikacija o tom pitanju svakodnevna. A što se tiče primjedbi različitih zastupnika, ja mislim da je to u političkoj strukturi potrebno provjeriti s njihovim matičnim strankama", kazala je. Odgovarajući na novinarska pitanja jesu li MOL-u prezentirane namjere Vlade te uključuje li plan i nastavak arbitraže, Dalić je tek ponovila kako je već premijer Plenković kazao kako je mađarska strana obaviještena o namjerama Vlade. Napominjući kako su zakonodavne aktivnosti sastavni dio najavljenog procesa, istaknula je i kako će jedan od bitnih biti i zakon kojim će se regulirati inicijalna javna ponuda dionica HEP-a. "Najvažniji cilj tog zakona bit će utvrditi mogućnost te inicijalne javne ponude i vrlo jasno definirati da preostalih 75 posto plus jedna dionica ostanu u državnom vlasništvu", kazala je. I na upit je li moguće, ako interes u IPO-u bude veći od očekivanja, na burzu ide veći paket dionica HEP-a, Dalić je ponovila da su oko HEP-a odluke vrlo jasne - na burzi će se u IPO-u ponuditi 25 posto minus jedna dionica, jer će se na taj način zadržati utjecaj države u HEP-u. Na upit da li će dio dionica HEP-a biti rezerviran za branitelje i radnike, Dalić ističe kako je to jedna od odluka koju treba donijeti tijekom samog procesa. Odgovarajući na upit o mogućim rokovima, Dalić je podsjetila kako su određene pripreme za IPO u samom HEP-u već provedene, odnosno započete 2014. godine. "Zato vjerujem da je provedba i zaključenje tog postupka moguće tijekom 2017. godine", rekla je. Što se tiče Zakona o privatizaciji Ine, podsjetila da postoje određene primjedbe na njega od strane Europske komisije. No, bilo kakve izmjene tog zakona mogu uslijediti kao posljedica ovih transakcija, poručila je.