Govoreći na Energy Investment Forumu Hiroshi Tachigami iz Marubeni Europowera kazao je da bi ulaganje u TE Plomin C koštalo više od milijardu eura, projekt bi bio financiran  uz pomoć investitora iz Japana, Njemačke i Francuske, a pridonio bi i HEP. Potvrdio je da je ta kompanija i dalje zainteresirana za realizaciju projekta koji bi po njegovim riječima Hrvatskoj donio energetsku sigurnost, pomogao bi balansirati sustav, a uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika garantira dobre ekološke performanse. "Zainteresirani smo za gradnju elektrane. Odluku treba donijeti Hrvatska, odnosno HEP", rekao je Tachigami. Iz nastupa ministra poduzetništva i obrta Darka Horvata moglo se iščitati da je Hrvatska zainteresirana za ulaganja, no na eksplicitno pitanje o TE Plominu C Horvat je zauzeo oprezniji pristup priklonivši se mišljenju da zemlja treba stabilne energetske izvore i valorizaciju dobrih lokacija, te da je struka ta koja treba reći gdje koji energetski objekt smjestiti i zašto. "Puno je komponenti koje definiraju cijenu električne energije. Zašto bi kroz cijenu energije našem poduzetniku stvarali drugačije uvjete poslovanje od onih koje imaju njegov slovenski i mađarski kolega? To se zove energetska politika", kazao je Horvat. On je oko gradnje LNG terminala zauzeo puno otvoreniji stav jasno rekavši u nekoliko navrata da je to strateška investicija koja zemlji treba jer je riječ o diverzifikaciji izvora i dobave, ulazak nove tehnologije u zemlju i strateško pozicioniranje. "Neke investicije nikada neće biti fizibilne. Tu politika treba odlučiti treba li se Hrvatska pozicionirati kao energetski lider u regiji i koje benefite nam to donosi", rekao je Horvat i naglasio da je na državi da osigura stabilno pravno i investicijsko okruženje. Pomoćnik ministra gospodarstva Zdeslav Matić spomenuo je kao neisplative investiciju "plinovode, tunele i sportske dvorane koje nitko ne koristi", te naglasio da je na Upravama trgovačkih društava posao da opravdaju investiciju i preuzmu odgovornost za investicijske odluke, a ne na politici. Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra rekao je da LNG terminal na Krku mora biti komercijalan, a ako ta komponenta nedostaje treba ga povezati s terminalom u Poljskoj.
Govoreći o obnovljivim izvorima energije Ranko Goić sa splitskog FESB-a rekao je da se očekuje da će ove godine OIE zadovoljiti 8,3% bruto potrošnje električne energije, a do 2020. prema potpisanim ugovorima to će rasti na između 14,5% i 18,5%. 2017. može se očekivati da će HROTE energiju iz OIE na tržištu prodavati po cijeni od oko 30 lipa po kWh, a naknada koju plaćaju građani za poticanje OIE trebat će se bar utrostručiti na 10 lipa po kWh. Nivelirani troškovi proizvodnje energije (LCOE) vjetroelektrane u Hrvatskoj kreće se između 50 i 80 eura po MWh, što i dalje pokazuje veliki raskorak u odnosu na aktualne cijene električne energije na tržištu iz čega se može zaključiti da OIE još nisu spremni za potpunu tržišnu utakmicu. Goić je zaključio da u Hrvatskoj za razliku od zapadnih i sjevernih zemalja postoji objektivna potreba za gradnjom novih termoelektrana na fosilna goriva. Predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić istaknuo je da HEP do 2019. u revitalizaciju hidroelektrana planira uložiti tri milijarde kuna, a rekao je i da tvrtka razmišlja o izgradnji kogeneracije na Žitnjaku koja bi kao ulaznu sirovinu koristila komunalni otpad, jer postoji konzum i za toplinsku i električnu energiju. Jukić drži da bi Hrvatska trebala napraviti novu Strategiju energetskog razvitka jer je ona iz 2009. neusklađena s EU. Zoran Miliša iz RWE Energije kazao je da će cijena električne energije u budućnosti sigurno rasti jer će troškovi obnovljivaca koji su sada skriveni biti jasno izraženi kroz naknade koje će plaćati kupci no zauzeo se za postepeni porast cijena.