Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić rekao je da će sadašnji zakupci plinskog skladišta Okoli za iduću ogrjevnu sezonu popuniti trećinu skladišta, dok će ostatak morati popuniti onaj koga odredi državni krizni tim. Milatić to nije potvrdio na energetskoj konferenciji Zeleni plan Poslovnog dnevnika, ali to će po svemu sudeći biti Hrvatska elektroprivreda, gdje je rekao sljedeće: "Dvije trećine skladišta zakupci nisu zainteresirani koristiti i ono će biti prepušteno za onoga koga odredi krizni tim. Naravno da država neće dopustiti da (zbog dobave plina op.a.) jedna tvrtka bude upropaštena i snosi gubitke. To nije intervencionizam već način da budemo sigurni za zimu", rekao je Milatić naglasivši da će skladište biti puno do početka ogrjevne sezone. 

Državni tajnik je rekao da je kapacitet LNG terminala na Krku povećan za 0,3 mlrd. na 2,9 mlrd. m3, a ograničavajući faktor za sigurnost dobave u regiji su plinovodi, zbog čega bi Europska unija trebala pomoći povećati njihov kapacitet. S nekoliko opsežnijih nadogradnji i nabavom novog FSRU broda LNG kapaciteti na Krku mogli bi se podignuti na 6,1 mlrd. m3/godišnje. "To bi danas na tržišnoj osnovi moglo biti u redu, ali pošto je riječ o velikim količinama danas-sutra bi zakupci mogli biti u problemima", kazao je Milatić insinuirajući da bi za razvoj LNG projekta na Krku trebali obilni EU poticaji, u interesu sigurnosti opskrbe plinom cijele regije. 

Lakše do priključka za obnovljivce

Milatić je najavio da će se uskoro u javnoj raspravi naći podzakonski akti kojima bi se olakšalo priključenje obnovljivaca u cijeloj državi, a zanimljivo je da bi naknada za priključenje u Slavoniji mogla biti manja nego na jugu zemlje. Ministarstvo će nastojati intenzivirati izdavanje energetskih odobrenja te se zalaže da se preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plasira što veći novac u kontinuitetu, a ne po principu "najbrži prst". Ivana Ivančić je ispred PPD-a rekla da će plina u Europi biti dok burze budu funkcionirale, no o njegovoj cijeni je nezahvalno spekulirati. Ta tvrtka u svom portfelju ima 30% ruskog plina i nada se da će isporuke teći neometano. 

Govoreći o cijeni naftnih derivata Davor Štern je istaknuo da ne vjeruje da postoji jedinstvena cjenovna psihološka granica do koje će netko voziti automobil ili ne, jer tu svatko odlučuje za sebe. Da se zabrani izvoz ruske nafte nitko ne može garantirati da neće biti transshipinga i cijene od 200 USD/bl, jer u tom slučaju sankcije ne bi uništile Rusiju, niti spriječile rat, a teško bi oštetile EU. "Brz tempo dekarbonizacije ima svoju visoku cijenu i rizike. Mi moramo voditi svoju politiku, svojim tempom, ne nauštrb države i svih dionika u gospodarstvu", smatra Štern. Igor Dekanić je naglasio da je u kriznim vremenima sveti gral fleksibilnost, jer ono što je do jučer bilo neisplativo u krizi postaje isplativo, no da bi se krizom dobro upravljalo, svi u lancu trebaju biti fleksibilni. 

Zeleni projekti stoje

Igor Grozdanić je kritizirao državu da je na uštrb kućanstava ostavila poduzetnike nezaštićenima. U tom smislu govorila je i Marija Šćulac Domac, koja smatra da su Vladine mjere donesene prekasno i s nedovoljnim obuhvatom prema gospodarstvu, koje je izloženo izrazito visokim cijenama električne energije i plina. Zoran Miliša iz ENNA Solara smatra da je Hrvatska u ovoj energetskoj krizi u bitno boljoj situaciji s električnom energijom nego s fosilnim energentima, jer potrebno može proizvesti na svom teritoiju. Govoriti o tome da je uspjeh imati 160 MW fotonapona je izlišno, jer smo po njemu tu snagu trebali imati još prje desetak godina. trebalo bi iskoristiti EU fondove da se omogući brži razvoj mrežne infrastrukture za veći prihvat zelene energije. 

Državi je zamjereno što zbog nedonošenja podzakonskih akata stoje veliki projekti u obnovljivcima  pa tako trenutno po riječima Ive Čovića iz Zajednice OIE, nema ni jedan ozbiljan projekt u izgradnji. Uvjete iz ZOTEE-a za preferentno izdavanje dozvola on je nazvao nekorektnim te istaknuo da bi glavni uvjet trebala biti spremnost za dovršetak i priključenje. HROTE je objavio javni poziv za 648 MW zelenih projekata od ukupne kvote koja za period 2022.-2023. iznosi 2010 MW. 

Kada bi se prvi javni poziv i realizirao bilo bi to novih 1,5 TWh električne energije. Javni natječaj za projekte u kvoti očekuje se početkom lipnja, a investitori će morati brižjljivo izračunati isplati li im se ipak ići na tržište ili pod okrilje premijskog modela, za koji u HROTE-u smatraju da je ipak privlačniji.