Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da je toj državi prihvatljiva prodaja MOL-ovog udjela u INA-i a cijena bi trebala biti "pravična". No, što je to pravično, pita se Poslovni dnevnik i navodi mišljenje mađarskog vanjskoposlovnog ministra Szijjartoa koji pod pravičnom transakcijom smatra isplatu "jedino ako će iznos novca koji se vraća u Mađarsku biti jednak MOL-ovom punom iznosu investiranog kapitala". Prije gotovo osam godina čelnik MOL-a Zsolt Hernadi iznio je brojku od najmanje 20 milijardi kuna koje bi im država trebala dati za INA-ine dionice, a to je uključivalo 9,2 milijarde za dionice te dugovanja INA-e MOL-u od 2,2 milijarde kuna, uvećano za ulaganja u INA-u. MOL je prije nekoliko godina INA-ine dionice potencijalnim ruskim i poljskim kupcima nudio za iznos od 2,9 do 3,5 milijarde eura, što je zainteresiranima izmamilo ciničan osmjeh na lice i natjeralo ih da odustanu. Hrvatskoj bi pak odgovaralo dionice platiti što manje te od MOL-a tražiti da odustane od arbitraže u Washingtonu, koja će po svemu sudeći biti negativna za Hrvatsku i značit će plaćanje odštete MOL-u. Hrvatskoj se izgleda nikamo ne žuri jer natječaj koji bi za konzultante trebali raspisati ministarstva energetike i financija ni nakon mjesec dana nije spreman. U hrvatskim krugovima drže da je INA-ina vrijednost sada znatno manja nego prije i da je realno MOL-u isplatiti između 800 milijuna i 1,1 milijardu eura, ovisno o pregovorima. U svakom slučaju cijela trakavica vjerojatno neće završiti niti do kraja iduće godine, čak ni da se ubaci  u "petu brzinu".