Mađari su već preuzeli Inu, ovo je samo legalizacija njihovog, već i dosad većinskog upravljanja. Vlada je jako kontradiktorna, jer s jedne strane preko dvije godina najavljuje otkup MOL-ovih dionica u Ini, a s druge strane izmjenama Zakona o privatizaciji Ine MOL-u omogućava da dokraja u Ini legalizira svoju poziciju i način upravljanja, komentar je energetskog stručnjaka i nekadašnjeg glavnog direktora i predsjednika Nadzornog odbora Ine Davora Šterna Novom listu na jučer izglasane izmjene zakona. MOL se, kaže, lako može domoći potrebnih mu dionica s kojima će prijeći vlasništvo od 50%, kaže Štern. S njim se slaže i Tomislav Panenić, nekadašnji ministar gospodarstva, saborski zastupnik Mosta. MOL, kaže on, može legalizirati dionice koje su na skrbničkom računu, i sve ostalo što piše u izmijenjenom zakonu je irelevantno. Kao primjer navodi činjenicu da će država u upravi Ine ubuduće imati svoja dva, umjesto sadašnja tri člana, koja neće imati pravo glasa, ali su i dosad, kaže, naši članovi uprave odluke MOL-a mogli spriječiti samo rušenjem kvoruma. Štern ističe ono što je kao svjedok kazao i na suđenju Sanaderu za primanje mita – da se mišljenje hrvatskih članova uprave ni do sada nije uzimalo u obzir. "Kad je u pitanju Rafinerija Sisak, hrvatski članovi uprave su uvijek bili protiv njenog zatvaranja, ali nikad nisu imali ulogu u donošenju odluka. Moje je mišljenje da Rafineriju Rijeka treba ponuditi Rusima, kako bi u nju dopremali svoju naftu cjevovodima preko Omišlja, a Sisak pak sredstvima dobivenim od Rusa obnoviti za potrebe domaćeg tržišta nafte. Mađarska bi, uvjeren sam, na našem mjestu sigurno to napravila", ističe Štern. Podsjeća time na preko godinu dana staru izjavu Igora Sečina, čelnika Rosnefta, ruskog naftnog diva u većinskom vlasništvu Ruske Federacije, koji je kazao kako su zainteresirani za obje hrvatske rafinerije, jer i sisačka, nakon modernizacije, može zauzeti važnu poziciju na europskom tržištu prerade nafte. Trenutačno se u Sisku domaću naftu samo prikuplja, i to će tako biti do rujna kad će, kaže Panenić, morati biti pokrenute aktivnosti oko zatvaranja tamošnje prerade. Govori se o, kaže nekadašnji ministar, spajanju rafinerije na Janafov cjevovod kako bi nafta iz Siska išla prema Rijeci no to je, napominje, »tehnološki suludo«. "Da bi nafta iz Siska išla prema Rijeci, prvo je potrebno, svaki put, ispumpati ono što ide u suprotnom pravcu. Zato ta nafta prema Rijeci neće ići", zaključuje Panenić. 
 Akademik Mirko Zelić, predsjednik HAZU-ovog Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku te vanjski savjetnik uprave Ine boji se, kaže za Novi list, da se izmjenama zakona država, prepuštajući Inu Mađarima, u potpunosti želi riješiti brige oko Ine. "To je porazno, i vodi ka pretvaranju kompanije u običnu distribucijsku, trgovačku tvrtku", kaže Zelić. Taj nekadašnji direktor Ininog Naftaplina i bivši član uprave Ine dodaje kako je bilo puno prijedloga zahvaljujući kojima bi položaj Ine na tržištu značajno ojačao, no vlast je sve zanemarivala. "Zatvaranje sisačke rafinerije pokazuje da se odustaje od istraživanja u Hrvatskoj. Sisak ne treba zatvoriti nego treba intenzivirati domaća istraživanja, koja imaju velik potencijal. Prema našim procjenama, naročito u panonskom bazenu, u Dinaridima i u Jadranu ima preko 900 milijuna kubnih metara ekvivalenata nafte. Sigurnost dobave i LNG terminal, koje povezuju naši političari, ne idu ruku pod ruku. INA bi mogla živjeti i bez strateškog partnera, ako se njeno kormilo prepusti struci", zaključuje Zelić, za Novi list. Zanimljivo je da se o ovome očitovao i Ivica Todorić sljedećom objavom: "Donedavno su nas ti nevjerodostojni ljudi uvjeravali kako će INA-u otkupiti od MOL-a i vratiti je u Hrvatsko vlasništvo. Vrlo pompozno, (kao i avione) na Badnjak 2016. godine. Ispostavilo se da je i to bio samo Fake news. Realnost je poštovani čitatelji takva da oni danas ne mogu kupiti niti novi tramvaj a kamoli otkupiti MOL-ov portfelj dionica INA-e. Štete koje je ova Vlada zajedno sa svojim izvaninstitucionalnim skupinama prouzročila Republici Hrvatskoj i njenim građanima, postale su nemjerljive. Ponovo tvrdim da je Hrvatska prema svim relevantnim parametrima u totalnom kaosu i bezizlaznoj stvarnosti koja će u bliskoj budućnosti imati dramatičan, izuzetno negativan utjecaj na standard građana, te samim time dodatno potaknuti njihov egzodus.".