Mađarska naftna i plinska skupina MOL danas je objavila financijske rezultate za treće tromjesečje 2021. godine. 

Uz poticaj makroekonomskog okruženja, udvostručenje marže petrokemijskih proizvoda u usporedbi s prošlom godinom i internim učinkom kompanije, čista CCS EBITDA zabilježila je izvrstan oporavak i dosegnula gotovo 1,03 milijardi američkih dolara. To je rezultiralo EBITDA-om (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) za prva tri tromjesečja 2021. od približno 2,6 milijardi dolara, što MOL-u omogućuje daljnju nadogradnju cjelogodišnjih smjernica s ciljem dostizanja ili čak premašivanja 3,2 milijarde dolara. 

Organski kapitalni izdaci su rasli za 18 posto u odnosu na prethodnu godinu te iznose 360 milijuna dolara, od čega je 68 milijuna dolara potrošeno na transformacijske projekte, uključujući izgradnju postrojenja za proizvodnju poliola. 

Istovremeno, poremećaji na svjetskom tržištu, rastuće cijene dobara, logističke poteškoće i četvrti val pandemije stvaraju sveukupno relativno nepredvidivo operativno okruženje, priopćeno je iz MOL-a.

 

Značajan rizik 

"Dobri rezultati trećeg tromjesečja potaknuti su povoljnim vanjskim okruženjem i odličnim regionalnim gospodarskim rastom. Paralelno smo iskorištavali i naše prednosti, otporan integrirani poslovni model i našu troškovno učinkovitu imovinu i operacije", izjavio je predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernádi

"Ostvarivanje izvrsnih rezultata od početka fiskalne godine 2021. omogućuje nam daljnje poboljšanje godišnjih smjernica za EBITDA-u za koje se očekuje da će dosegnuti ili čak premašiti 3,2 milijarde dolara, ali istovremeno, rastuće cijene dobara i posljedice pandemije predstavljaju značajan rizik za gospodarstvo i stvaraju vrlo nestabilno operativno okruženje. Stoga ostajemo usredotočeni na održavanje financijske i operativne otpornosti te ispunjavanje naših obveza vezanih uz dugoročnu održivost. Generiranje većeg slobodnog novčanog toka od početka fiskalne godine do danas omogućuje nam financiranje nadolazećih značajnih transformacijskih ulaganja u okviru MOL-ove strategije 2030+", kazao je.

 

Veća potražnja 

Istraživanje i proizvodnja nafte i plina je ostvarila najveći doprinos slobodnome novčanom toku skupine. EBITDA-a u iznosu od 396 milijuna dolara rasla je 87 posto na godišnjoj razini, što je povećanje od čak 18 posto u usporedbi s izvrsnim prethodnim tromjesečjem, na što je utjecalo makroekonomsko okruženje. Obujam proizvodnje blago se smanjio na 107,4 mboepd (tisuća ekvivalenta barela nafte dnevno) zbog viših cijena sirove nafte koje su smanjile neto proizvodnju na polju ACG u Azerbajdžanu i zbog prirodnog pada u srednjoj i istočnoj Europi. 

Rafinerije i marketing povećale su svoju čistu CCS EBITDA za 116 posto, na 436 milijuna dolara u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, uz veći doprinos petrokemije i rafinerija, oporavljajući se od najnižih vrijednosti iz 2020. 

Obujam prodaje porastao je za sedam posto u odnosu na prethodnu godinu u trećem tromjesečju zbog veće potražnje za gorivom u regiji. 

Integrirana petrokemijska marža udvostručila se u odnosu na prethodnu godinu, no smanjila se s rekordno visokih razina u drugom tromjesečju zbog rastućih cijena nafte i polimernih proizvoda. Gradnja postrojenja za poliole dobro napreduje te je 89 posto tog projekta bilo dovršeno na kraju trećeg tromjesečja.

 

Broj transakcija 

Usluge kupcima i maloprodaja ostvarile su EBITDA od 211 milijuna dolara zahvaljujući oporavku regionalne prodaje i doprinosu segmenta negoriva. Rast je rezultat i jakog gospodarskog oporavkom na ključnim tržištima. 

Potražnja za motornim gorivima premašila je razinu potrošnje u trećem tromjesečju 2019. u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Broj transakcija porastao je za 12 posto na godišnjoj razini, dok je u istom tromjesečju lani ponašanje kupaca bilo više pod utjecajem pandemije. 

U plinskom poslovanju EBITDA je pala na 30 milijuna dolara, odnosno za 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je posljedica pada prihoda od tranzita i reguliranih prihoda uslijed materijalnog smanjenja prekograničnih kapaciteta i potražnje za transportom. 

I domaći i izvozni obujmi transporta dodatno su pali za 26 posto. Kapitalni izdaci povećani su zbog projekta srpsko-mađarskoga interkonektora.