Nakon raspisivanja Interpolove tjeralice za prvim čovjekom MOL-a Zsoltom Hernadijem mađarska država reagirala je preporukom Upravi MOL-a da napravi reviziju portfelja dionica u Ini, ili, drugim riječima da prodaju dionice Ine. U MOL-u naglašavaju da će se svim zakonitim sredstvima boriti da zaštite Zsolta Hernadija.

"Stalna politička kampanja protiv MOL-a u Hrvatskoj, javne prijetnje hrvatskoga ministra financija Slavka Linića protiv najvećega ulagača u toj zemlji, te postupci hrvatskih pravosudnih tijela protiv nekih direktora MOL-a upućuju na to da se služe sredstvima izvan ekonomske sfere za vršenje pritiska. Te su metode neprihvatljive u Europskoj uniji, Mađarska to ne može dopustiti a da ne reagira", priopćio je ured za odnose s javnošću mađarske vlade. Kao reakciju na potez Mađarske MOL-ove dionice snažno su pale, za čak 2%. Pravno, MOL bi prvo trebao Inine dionice ponuditi hrvatskoj državi kao najvećem dioničaru, pa tek onda nekom drugom kupcu. Hrvatskoj državi za otkup dionica trebalo bi oko tri milijarde eura. MOL ima 49,1% udjela INA-e, a hrvatska vlada 44,84%. Hrvatska Vlada ne želi komentirati poteze mađarske vlade, dok u vezi današnjeg priopćenja iz MOL-a poručuje da izvršna vlast nema utjecaja na pravosudna tijela. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i član Vladina pregovaračkog tima za pregovore između MOL-a i Ine, izjavio je danas ranije će se držati Vladina okvira za pregovore. Europska komisija istaknula je da Hrvatska ima pravo izdati uhidbeni nalog za direktora MOL-a na koji se ne može politički utjecati. Mađarski analitičari ističu da bi prodaja dionica Ine za MOL bila štetna, no naglašavaju da je politika tu uplela svoje prste pa je teško dokučiti razvoj situacije. 

Mađarski poslovni portal Portfolio ističe da je Mađarska država cijeli sukob digla na političku razinu, što bi MOL moglo koštati udjela u Ini. Portal zaključuje da je doprinos Ine MOL grupi u posljednjih pet godina bio znatan, posebno vezano za proizvodnju nafte i plina, a Ina je konkretno u posljednjim kvartalima doprinijela gotovo polovini ukupno proizvedenih količina ugljikovodika u cijeloj MOL grupi. Iako je proizvodnja ugljikovodika pala Inina uloga ostaje važna, ističe analitičar Portfolia. "Prodaja udjela u Ini bila bi štetna iz više razloga. Kupovina udjela u Ini bila je relativno skupa za MOL, a od tada je utrošeno dosta novaca za investicije. Osim toga, ostaje pitanje tko bi bio kupac; Rusi su odnedavno prisutni, no MOL-ovi aduti tu nisu tako snažni. Opcija je i austrijski OMV, koji je bio među potencijalnim kupcima Ine 2003. godine", ističe Portfolio. O svemu se oglasio mađarski šef diplomacije Janos Martony koji je rekao da je došlo vrijeme kad Mađarska više ne može skrivati svoje mišljenje, ali da to ne isključuje mogućnost postizanja dogovora. On drži da potez mađarske vlade "nije drastičan" te ističe da "ako hrvatska vlada sada misli da je prodaja dionica Ine MOL-u bila loša odluka, bolje je prodati udio MOL-a" i da je energetska suradnja dviju država Hrvatskoj možda manje važna nego što su to u Mađarskoj mislili.

Mađarska vlada smatra kako država ima pravo odlučiti hoće li ostati vlasnicom. "I u Mađarskoj ima sličnih slučajeva u kojima država isplati ranije ulagače, ali ima načina da se to odradi tako da bude prihvatljivo za sve. Postoji i civiliziran rastanak. Neprihvatljivo je prvo javnim natječajem odabrati strateškoga partnera koji se zatim upusti u znatna ulaganja i spasi hrvatsku tvrtku Inu u krizi, a onda tom partneru zaprijetiti neekonomskim mjerama i pokušati vratiti nadzor nad Inom bez isplate. MOL je ispunio sve ugovorne obveze u odnosu na Hrvatsku i uložio gotovo tri milijarde eura. Nasuprot tome Hrvatska svoje ugovorne obveze nije ispunila", stoji u priopćenju MOL-a.