Zemlje Jugoistočne Europe, koje žele postati članicama EU-a, trebale bi početi intenzivnije koristiti obnovljive izvore energije kako bi do 2050. godine ispunile cilj od 80 posto smanjenja emisije štetnih plinova. Prema istraživanju Fondacije "Mreža za promjene jugoistočne Europe", u zemljama regije bi se, zbog zastarjelosti i nezadovoljavanja standarda Europske unije, trebalo obnoviti ili zatvoriti 13 termoelektrana (TE). U Bosni i Hercegovini četiri: između 2020. i 2025. četiri bloka TE Tuzla, a do 2030. TE Gacko, Ugljevik i Kakanj. U Hrvatskoj bi se do 2020. trebala zatvoriti samo jedna – TE Plomin, kao i na Kosovu - TE Kosovo - tri bloka do 2020. godine, a preostala dva do 2025. U Makedoniji je potrebno zatvoriti termoelektrane Oslomej i Bitolj između 2025. do 2030, u Crnoj Gori TE Pljevlja, dok bi se u Srbiji trebale zatvoriti četiri termoelektrane. To su Morava, Kostolac, Nikola Tesla i Kolubara, u razdoblju između 2025. i 2030. Hrvatska bi nakon 2018. do 2023. trebala zatvoriti 1000 MW kapaciteta. 
Promjenom svojih politika u smjeru energetske politike EU i zamjenom energetskih objekata obnovljivim izvorima energije zemlje JI Europe mogu imati čistiji i jeftiniji energetski sustav. Analiza je pokazala da implementacijom EU Energy road-mapa te zemlje mogu smanjiti godišnju potrošnju energije za 60%, umjesto da je povećaju za 6% prema scenariju business as usual. Prema izvještaju WHO regija JI Europe koristi otprilike 19% svog BDP-a na gospodarske štete uslijed prerane smrtnosti zbog zagađenja zraka.