Na javnom savjetovanju nalazi se završni nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana 2021.-2030. (NECP), dokumenta koji je Hrvatska po prvi puta obavezna donijeti kao članica EU-a i koji treba integrirati i izjednačiti energetske i klimatske ciljeve Unije te je stoga važniji od Energetske strategije, rečeno je u srijedu na tematskoj radionici u HGK.

Predstavnica izrađivača plana, Maja Božičević Vrhovčak iz Energetskog instituta Hrvoje Požar detaljnije je predstavila ciljeve. Ti ciljevi su smanjenje emisije stakleničkih plinova u ETS sektoru za najmanje 43% u odnosu na 2005. godinu., a u ne-ETS sektoru za Hrvatsku cilj iznosi najmanje 7% u odnosu na istu godinu. Prema prijedlogu Plana udio obnovljivih izvora energeije u bruto neposrednoj potrošnji energije do 2030. bi trebao biti 36,4%, što je proizašlo iz podloga za izradu Energetske strategije do 2030. godine. Primarna potrošnja energije bez neenergetske potrošnje treba iznositi 334 PJ, što je približno adekvatno EU cilju do 2030. o 32,5% smanjenja u odnosu na baznu godinu. Također, provedba Plana bi trebala osigurati vrlo ambiciozni udio OIE u neposrednoj potrošnji u prometu od 13,2%, što prema mišljenju HGK neće biti tako lako postići ovom dinamikom. 

Primjedbe poslati na vrijeme

Dokument sadrži ukupno 86 mjera kojima bi se ti ciljevi ostvarili, a ukupna ulaganja procijenjena su na 141 mil. kn, što je vrlo konzervativna procjena. Izrađivač studije apelira na javnost da čim prije pošalje komentare na dokument koji je na javnoj raspravi do 28. ovog mjeseca, kako bi ih se stiglo kvalitetno obraditi. U raspravi koja je uslijedila komentirano je da je cilj u energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu prenisko postavljen, odnosno nije usklađen s postojećim strateškim planovima koji umjesto 0,7% ušteda (kao što stoji u NECP-u) predviđaju 2-3% ušteda. Iz HEP-a su upozorili da susjedne države idu prilično oprezno s postavljanjem ciljeva za razliku od Hrvatske te da je veliko pitanje kako ostvariti ciljeve vezano za OIE kad se iz prostornih planova miču lokacije za nova proizvodna postrojenja. Maja Božičević je na to odvratila da Natura 2000 nije zabranjena zona te da treba uzeti u obzir da EU ide prema politici nultih emisija do 2050. što će trebati akceptirati s vremenom. Prva revizija NECP-a moguća je 2023.-2024. 

Problematični promet

Udruženje OIE zadovoljno je nacrtom NECP-a ali apelira da se u mjere uvede korporativni PPA za trgovanje zelenom energijom, kao što su napravile dvije zemlje u EU. Zoran Dojčinović iz HSUP-a prigovorio je da je plin kao čišći fosilni energent u prometu premalo zastupljen, a svi poticaji iz FZOEU troše se godinama isključivo na električna vozila, dok je država postala otpadni deponij uvoznih dizelaša. Bit će iznimno teško ostvariti cilj o 13,2% obnovljivaca u prometu do 2030., iako se očekuje da će primješavanje biodizela donijeti 8-9%. Također je konstatirano da postoje veće razlike između nacionalne Energetske strategije koja je već u Saboru i NECP-a, što se sada čini nemoguće korigirati jer je Strategija već na usvajanju u Saboru. Također, bit će nužno Nacionalnu razvojnu strategiju koja je u izradi usuglasiti s NECP-om.