Tekuća goriva, odnosno naftni derivati, glavni su izvor energije u Hrvatskoj, ali se smanjuje i njihova potrošnja i proizvodnja. Naime, za čak 43% pala je produkcija hrvatske nafte od 2003 - 2012. godine. Kako piše Slobodna Dalmacija, zanimljivo je i da je za više od trećine (37%) u padu ukupna prerada nafte, dok se potrošnja derivata prepolovila, naročito u termoelektranama, toplanama, kotlovnicama i gradskim plinarama. Jedini porast u posljednjih 10 godina bilježi se u prometu, i to za desetinu, ali od 2007. godine ipak je vidljiv silazni trend. Ovi podaci dio su Izvješća o stanju okoliša u 2014. godini, koji se je jučer našao u Vladi, a izradila ga je Agencija za zaštitu okoliša. Izvješće se odnosi na razdoblje od 2009. - 2012. godine, no prate se trendovi od 2003. - 2012. Izvješće sadrži čak 178 pokazatelja stanja, a u radu se, kako prenosi  Slobodna Dalmacija, našlo više minusa nego pluseva. 
Smanjena je emisija stakleničkih plinova i ostvaren je cilj zadan Kyotskim protokolom; potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač manja je u odnosu na baznu 1990. godinu, ali to je posljedica smanjenja industrijske proizvodnje koja je 2012. bila na razinu 80% one iz 1990. godine.
Udio struje proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji iznosi čak 28,7%. No, četvrtina je proizvedena u velikim hidroelektranama, dok je energija iz ostalih obnovljivih izvora energije zauzela svega 2,8 %, upola manje od zadaće iz Stategije održivog razvitka Hrvatske. 
Kako navodi list, među minusima je i opskrbljenost (u posljednjem desetljeću) energijom iz vlastitih izvora u rasponu od 46,4 do 55,5%, uz snažnu ovisnost o vodnim snagama pa u sušnim godinama energetska neovisnost Hrvatske pada. S druge pak strane, ekološko stanje najvećeg dijela Jadrana je najvišeg stupnja kakvoće, a kvaliteta mora za kupanje viša je od europskog prosjeka.