Nastupilo je novo doba za HEP i cijelu hrvatsku energetiku. Naime, potpisano je nekoliko važnih ugovora o razvoju HEP-ovih postrojenja i cjelokupnog hrvatskog energetskog sustava. Riječ je u ugovoru o kreditu za gradnju i ugovoru o gradnji i dugoročnom održavanju novog kombi-kogeneracijskog bloka u EL-TO Zagreb i o ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava za pilot-projekt uvođenja naprednih mreža u HEP Operatoru distribucijskog sustava.
Projekt gradnje novog, kombi-kogeneracijskog bloka električne snage 150 MW i toplinskog učina 114 MW ujedno je i najveća HEP-ova, ali i investicija u hrvatskoj (elektro)energetici u posljednjih 10 godina. Za njegovo ostvarivanje potpisani su ugovori o financiranju u ukupnom iznosu 130 mil. eura, od čega će Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i konzorcij tri komercijalne banke osigurati 87 mil. eura, a Europska investicijska banka (EIB) 43 mil. eura. Pri tome za sredstva EIB-a jamstvo daje Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) koji je ujedno glavni nositelj Plana ulaganja za Europu (Junckerovog plana). Radi se o visokoučinkovitom bloku (učinkovitost veća od 90%) za istodobnu proizvodnju toplinske i električne energije, koji će omogućiti sigurnu i pouzdanu opskrbu toplinskom energijom potrošača spojenih na toplinarski sustav zapadnog dijela Zagreba i značajno doprinositi proizvodnji električne energije, a sve to na ekološki način. Naime, proizvodnjom u novom bloku, uz primjenu najsuvremenijih energetskih rješenja, emisije ugličnog dioksida smanjit će se za oko 150 000 t godišnje. Ugovor o gradnji novog postrojenja i dugoročnom održavanju potpisan je s talijanskom tvrtkom FATA koja je taj posao dobila na međunarodnom natječaju. Uz to, njezini su predstavnici tijekom potpisivanja ugovora naglasili da će i u projektiranju i u izvođenju radova sudjelovati i hrvatske tvrtke. Radovi na samoj gradnji postrojenja bi, kako se očekuje, trebali početi na proljeće 2019. godine.
No, to nije sve. Naime, HEP će, na osnovi potpisanog ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvom zaštite okoliša i energetike dobiti bespovratna sredstva u iznosu 149,95 mil. kuna za pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, što predstavlja 85% ukupne vrijednosti projekta. Pri tome se radi o do sada najvećem iznosu europskih bespovratnih sredstava za neki HEP-ov projekt, ali i o jednom od prvih hrvatskih energetskih infrastrukturnih projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije. Za spomenutu dodjelu sredstava prijavio se HEP ODS koji će projekt sufinancirati sa svojih 26.86 mil. kuna i koji će još samostalno uložiti 52 mil. kuna. Isto tako, HEP ODS će projekt i ostvariti. Projekt bi trebao biti dovršen do 2022. godine, a sastojat će se od tri modula. Prvi se odnosi na mjerenja i obuhvatit će uvođenje naprednih mjerenja pomoću sumarnih brojila na više od 6125 trafostanica i ugradnju naprednih brojila kod 24 000 krajnjih kupaca, pri čemu će biti omogućeno očitavanje i prikupljanje pogonskih podataka u realnom vremenu. Drugi modul podrazumijeva automatizaciju srednjonaponske mreže i obuhvatit će ugradnju automata za daljinsko upravljanje na više od 600 čvorišta, čime će se osigurati pouzdana isporuka električne energije krajnjim potrošačima, odnosno prekidi u opskrbi svesti na najmanju mjeru. Konačno, trećim modulom smanjit će se gubici, što će se ostvariti zamjenom čak 449 postojećih transformatora onima sa smanjenim gubicima. Projekt će se odvijati na pet distribucijskih područja: Elektre Zagreb, Elektre Zadar, Elektroslavonije Osijek, Elektrodalmacije Split i Elektrojuga Dubrovnik, za koje se očekuje da će spomenute mjere dati najbolje rezultate.