Prema podacima Državnog zavoda za statistiku djelatnost vađenja nafte i prirodnog plina nastavljala je padati i u 2021. godini. U prošloj godini ta djelatnost imala je pad obujma proizvodnje od čak 8,1%. U pandemijskoj 2020. pad te djelatnosti iznosio je 14,2%, što je bio nastavak trenda od 2019., kada je pad bio 10,2%. U proteklih desetak godina rast djelatnosti vađenja nafte i plina vidljiv je bio samo 2016. Treba znati da je Hrvatska nekada iz domaće proizvodnje pokrivala 70% potreba za plinom a to je sada palo na ispod 30%, što čini zemlju puno ranjivijom i energetski ovisnijom pošto su fosilna goriva i dalje glavni izvor energije. 

Pad domaće proizvodnje ugljikovodika doista je rapidan, no čini se da to Vladu opće ne zabrinjava, iako je notorno da je ključna vrijednost naftne kompanije u njezinim rezervama koje moraju biti kontinuirano obnavljane, što kod INA-e nije slučaj. MOL nema takav problem, rezerve obnavlja akvizicijama u inozemstvu i jako pazi da je indeks obnove rezervi u plusu. 

Kako stojimo za 2020.

Nedavno objavljen energetski pregled Energija u Hrvatskoj za 2020. navodi podatke da je smanjenje proizvodnje prirodnog plina iznosilo u godini dana 17,3%, dok je proizvodnja sirove nafte smanjena za 10,5% od 2019.. Izuzetak kod proizvodnje sirove nafte je bila 2016. s rastom proizvodnje, a petogodišnji trend proizvodnje vidi pad od 1,2%. Domaća proizvodnja sirove nafte je u 2020. godini iznosila 631,8 tisuća tona, odnosno oko 32% od ukupne prerade sirove nafte. 

Ukupna potrošnja sirove nafte pala je u 2020. za 23%, a istovjetan je i pad prerade u rafinerijama. Ako se pogleda petogodišnji trend 2015-2020. prisutan je isključivo pad. Ukupna prerada u rafinerijama smanjena je u tom periodu za 5,1%, pri čemu treba znati da je 2018. zatvoren najprofitabilniji pogon u RN Sisak, FCC postrojenje za proizvodnju benzina i suhog plina. Opravdanje za zatvaranje te rafinerije bilo je što se generiraju gubici. Nakon zatvaranje prerade u Sisku nafta je umjesto u RN Rijeka krenula preko granice. 

Samo od 2019. u godinu dana proizvodnja je pala za ukupno 12%, pri čemu je pad kod motornih benzina iznosio 5,8%, a dizela 0,2%. Domaća laka nafta iz Panonije umjesto u riječkoj rafineriji prerađuje se u Mađarskoj: ako se pogleda petogodišnji trend zamjećuje se rast izvoza sirove nafte od 2019., koji se u 2020. povećao za 356%, na 555.000 t. 

A plin...

Domaća proizvodnja prirodnog plina je u 2020 iznosila je 849 milijuna m3, odnosno njome se pokrilo 25-28% ukupne potrošnje plina. Bilančne rezerve prirodnog plina od 2010., kada su iznosile više od 31 mldr. m3 pale su 2020. na 16 mlrd. m3, a proizvodnja je s 2,7 mlrd m3 u tom periodu pala na 903 mil. m3. Sada je proizvodnja iz panonskog dijela Hrvatske veća nego na Jadranu, a domaći plin podmiruje 25,3% potreba za plinom. Iz ležišta Duboke Podravine i Međimurja se crpi 67% plina u Hrvatskoj. 

Izvoz prirodnog plina u 2020. iznosio je 52,5 milijuna m3 dok je uvoz iznosio 2 143,7 milijuna m³ ili 71% u odnosu na ukupnu potrošnju plina. INA trenutno ima dozvole za istraživnje i eksploataciju ugljikovodika na četiri istražna polja. Ljetos je poništen veći broj dodijeljenih koncesija za istraživanje.