Više od 200 sudionika okupilo se u Zagrebačkom inovacijskom centru - ZICER-u na konferenciji AI4GOOD kako bi istaknuli potrebne korake za korisnu primjenu umjetne inteligencije za održiv rast društva i to kroz razvoj konkretnih projekata u Hrvatskoj. Sudionici u programu složili su se kako umjetna inteligencija (AI) pruža nove mogućnosti pristupu i rješavanju postojećih problema, objavio se Businessin.hr. No, jedino pravilno usmjerena može pozitivno utjecati na društvo u budućnosti. 
Regulatorni okvir umjetne inteligencije je upravo u nastajanju za područje Europske unije, istaknula je odvjetnica koja se bavi pravnim aspektom umjetne inteligencije, Marijana Šarolić Robić. Ona je prezentirala prijedloge mogućih rješenje i navela kako je potrebna suradnja cijela poslovne, akademske i stručne zajednice u utvrđivanju temeljnih vrijednosti i načela tzv. etičkih smjernica za umjetnu inteligenciju, a koja će oblikovati budućnost AI industrije. Nakon uvodnih prezentacija i osvrta na ono što nas kao društvo očekuju u budućnosti, na panel raspravi Jesmo li spremni za budućnost rada - Umjetna Inteligencija, robotizacija i zaposlenici budućnosti okupili su se predstavnici istaknutih gospodarskih institucija i područja. Ivan Maglić, član Izvršnog odbora HUP ICT udruge je rekao da istraživanja Gartnera pokazuju da će AI pozitivno djelovati na zapošljavanje u budućnosti, no pitanje je da li mi u Hrvatskoj obrazujemo ljude koji će moći raditi na tim zanimanjima. S ovom konstatacijom se složio Nikola Dujmović, predsjednik Udruženja HGK IT i napomenuo da vjeruje kako će razvoj tehnologije dovesti do smanjenja potreba za radnom snagom, ali da će s druge strane umjetna inteligencija kreirati nova zanimanja. Marko Sever iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknuo je da ljudi koji su trenutno nezaposleni ili su stariji od 55 godina ili pak niskog obrazovanja - njima umjetna inteligencija nažalost neće pomoći u perspektivi zapošljavanja. Upravo to je spomenula i Tanja Prekodravac iz Selectia koja je postavila dobro pitanje što s ljudima čiji posao je lako zamjenjiv i da kao društvo moramo što prije promišljati kako osigurati budućnost njihovog rada. Što se tiče budućnosti edukacije i toga treba li već naglasak staviti na STEM zanimanja, Jan Šnajder, profesor s FER-a, naglasio je da na razvoju AI područja trebaju raditi kako inženjeri tako i stručnjaci iz područja humanističkih znanosti. U drugom dijelu konferencije, izneseni su konkretni primjeri primjene umjetne inteligencije za rješavanje važnih društvenih problema te su se predstavili startupi koji razvijaju proizvode i usluge temeljene na AI-ju. 
Da umjetna inteligencija ne znači nužno i smanjenje potrebe za radnom snagom pokazao je Slaven Mišak iz tvrtke BonsAI. Kroz prezentaciju nekoliko „real-world“ primjera pokazao je na koje se sve načine umjetna inteligencija može koristiti za povećanje poslovne efikasnosti i to ne kroz smanjenje radne snage već upravo suprotno – kroz povećanje operativne efikasnosti zaposlenika. Poseban naglasak je stavljen na područje zdravstva, a mogućnosti i prepreke za primjenu AI-ja u zdravstvu pokazala je Antonija Balenović, ravnateljica Doma zdravlja Zagreb – Centar. Umjetna inteligencija može pomoći da se rješenja u potpunosti baziraju na činjenicama što će izrazito unaprijediti liječenje - rekla je - te da se bez digitalnih tehnologija ne može unaprijediti svjetski zdravstveni sustav. Potencijal umjetne inteligencije je toliki da ga neki uspoređuju čak i s elektrifikacijom. Kako ne bi u Hrvatskoj kasnili s korištenjem ove tehnologije, Davor Runje, suosnivač ZASTI-ja, međunarodne tvrtke za AI, pokazao je koja područja umjetne inteligencije trebamo razvijati/poticati. Naglasak je stavio na nove poslovne mogućnosti koje otvara upotreba umjetne inteligencije, a koje imaju potencijal pozitivno utjecati na razvoj čovječanstva. Nakon njega publika je mogla vidjeti neke poslovne modele temeljene na ovoj tehnologiji koji se razvijaju u Hrvatskoj. Slavko Radman predstavio je startup Silver Monitor, pametnu biometrijsku narukvica za starije, a Marino Šabijan Luana.ai - virtualnog asistenta za personaliziranu kardiovaskularnu prevenciju. Njih dvojica zajedno s još jednim startup predstavnikom Ivanom Čolakom, Luminum ICT te Slavenom Mišakom iz tvrtke BonsAI i Ivanom Sladeom iz međunarodne tvrtke Shimadzu Europa sudjelovali su na panelu Što nam treba za razvoj AI-ja?.