Do kraja godine bit će usvojena nova Energetska strategija do 2030., a dovršava se i Intergrirani nacionalni klimatski i energetski plan, dokument kojim nas EU obvezuje na konkretne mjere na putu u niskougljično društvo, rekao je pomoćnik ministra energetike Domagoj Validžić konferenciji Snaga hrvatske energetike u organizaciji Poslovnog dnevnika. Sudeći prema reakcijama struke na novu nacionalnu energetsku strategiju njome, čini se, baš nitko nije osobito zadovoljan: onima koji se bave fosilnim izvorima je preambiciozna, dok je onima zainteresiranima za obnovljivce čini se nedovoljno ambiciozna. 

Akademska optika

Bivši pomoćnik ministra energetike, prof. Željko Tomšić kritizirao je strategiju nazvavši je nekonkretnom, "neambicioznom bajkom" koja nije dotaknula strateška pitanja jer "niti investitori niti država iz nje ne mogu iščitati što treba raditi". Graditi LNG-terminal po njemu nema smisla jer nije riječ o profitabilnoj investiciji već će ona opteretiti cijenu plina. Njegov kolega s FSB-a Neven Duić pak smatra da je "nefokusirana u pravom smjeru", izblijedjela verzija niskougljične strategije iz 2015. koja nije dobila širu podršku i nije donesena. "Trebali bi strateški gledati kako da izbjegnemo naslijeđene troškove. Ako idemo na niskougljičnu energetiku onda najkasnije 2030. treba prestati prodavati plinske bojlere. Nizozemska ih je već zabranila, a Velika Britanija ih prestaje prodavati 2025.", kazao je Duić koji smatra da bi Hrvatska 2040. na vanjskom tržištu mogla dobro zarađivati prodajući energiju iz crpnih hidroelektrana. 

Neprepoznati plin

Sa strategijom sretni nisu ni "fosilci". Ivana Ivančić iz PPD-a konstatirala je da ta tvrtka nije pretjerano zadovoljna strategijom - projekcije potrošnje plina stagniraju, investicije su velike, a potrošnja ih neće opravdati jer plin u dokumentu uopće nije prepoznat kao tranzicijsko gorivo. Ivančić je kao nerealistična istaknula projekcije energetske obnove zgrada od 1,6% godišnje, dok EU navodi 1%. Također, strategija nije obradila utjecaj ulaganja na cijenu energije, naglasila je ona. 

Savjetnik predsjednika Uprave Goran Slipac je govoreći o investicijskom ciklusu HEP-a istaknuo ulaganja u fotonapon i vjetroelektranu, a Zoran Miliša iz RWE Energije je najavio da će ta tvrtka izaći s ponudom fotonaponskih elektrana za svoje kupce u obiteljskim kućama. Kad je riječ o elektromobilnosti, Miliša drži da će u budućnosti kuće trebati i električne aute i baterije i proizvodnju iz obnovljivaca, a Duić je uvjeren da će u doglednoj budućnosti u Hrvatsku navaliti turisti u električnim autima pa će trebati ojačati infrastrukturu. 

Ovisniji o uvozu plina

Na panelu o nafti i plin direktorica LNG Hrvatske Barbara Dorić govorila je o rastućoj ovisnosti o uvozu plina u Hrvatsku. Lani je proizvodnja plina pala za 13,7% u odnosu na 2017. pa smo iz vlastitih potreba pokrili tek 38% potrošnje plina. Ona je uvjerena da se istraživanjima taj trend do 2030. može usporiti te da bi zemlja pola svojih potreba mogla pokrivati iz domaće proizvodnje. Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a, B. Dorić i Ivana Ivančić istaknuli su važnost mobilizacije većih ulaganja u primjenu plina u prometu, kako cestovnom i pomorskom tako i u željezničkom. Ivančić je apelirala da se u reviziji pravila za mjerenje i verifikaciju energetskih ušteda više obrati pažnja na ekološku komponentu te da se energetskim tvrtkama priznaju primjerice ulaganja u plinske punionice. Hrvoje Glavaš iz INA-e je najavio da će narednih godina tvrtka biti posvećena modernizaciji Rafinerije nafte Rijeka kako bi ostali konkurentni, ali pripremaju se i za istraživanje ugljikovodika i projekte u OIE.