Njemačke tvrtke koje pokreću najveće europsko gospodarstvo razmišljaju o bolnim rezovima svoje proizvodnje i pribjegavaju osiguravanju onečišćujućim oblicima energije za koje se prije smatralo da su nezamislivi dok se prilagođavaju izgledima da će ostati bez ruskog plina. Kemijski div BASF razmatra koje bi tvornice prve mogle smanjiti proizvodnju, a konkurentski Lanxess mogao bi odgoditi zatvaranje nekih elektrana na ugljen. 

Naime, Gazprom je prošlog tjedna smanjio protok plinovodom Sjeverni tok 1 iz Rusije u Njemačku za 60%. Njemačka je danas pokrenula drugu od tri faze plana za slučaj nužde za opskrbu plinom, radi "visokog rizika za dugotrajni manjak plina". Međutim, još nije uspjela promijeniti zakon kako bi energetskim tvrtkama teoretski omogućila da prebace više cijene na potrošače i poduzeća, te tako smanjuju potražnju. Tvrtke i energetske kompanije iz tog su razloga i vršile pritisak na aktivaciju druge faze.

Dobavljač za Proctor & Gamble Kelheim Fiber donio je odluku da potroši milijune na rekonstrukciju svoje plinske elektrane kako bi raditi na mazut. Taj 86-godišnji bavarski dobavljač viskoznih vlakana koja se koriste u higijenskim proizvodima i filtraciji zatražio je od države pomoć u financiranju rekonstrukcije koja bi koštala najmanje 2 milijuna eura. Rekonstrukcija bi trajala šest do osam mjeseci, a opskrba mazutom je sigurna, zaključiuju. Aurubis, vodeća europska topionica bakra, rekla je da također traži zamjene, ali da je adaptacija elektrana skupa i dugotrajna. Te su tvrtke među energetski intenzivnim tvrtkama u Njemačkoj koje svake godine plaćaju 17 milijardi eura za energiju. Njemačka razvojna banka kfW davat će zajmove tvrtkama da im olakšaju poslovanje u jeku krize sa skupim energentima

BASF u problemu 

Državni energetski regulator u utorak je iznio planove za smanjenje potrošnje industrijskog plina putem natječajnog sustava koji bi potaknuo proizvođače da troše manje, što pokušava glavnina tvornica u toj zemlji. BASF, najveća svjetska kemijska tvrtka po prodaji, radi na planovima za hitne slučajeve za svoju lokaciju u Ludwigshafenu, najvećeg njemačkog industrijskog potrošača električne energije koji čini više od 1% ukupne potražnje u zemlji. 

Pod uvjetom da opskrba ne padne ispod 50% maksimalne potražnje za prirodnim plinom na lokaciji, BASF bi mogao nastaviti upravljati Ludwigshafenom, kojem treba 6 TWh sati električne energije svake godine, ali smanjenim kapacitetom. Točno smanjenje ovisit će o dostupnosti plina, kao i nafte kao zamjene, rekao je BASF za Reuters, ali je rekao da će, ako opskrba padne znatno ispod 50% tijekom dužeg razdoblja, morati zatvoriti proizvodnju. Iz BASF-a su rekli da će određivanje prioriteta koje će tvornice biti prvo isključene uslijediti nakon razgovora s kupcima i političarima te da su neki od njegovih proizvoda neophodni za proizvodnju hrane, farmaceutsku industriju i proizvođače automobila. 

Cijene plina za idući mjesec na trgovinskom središtu TTF (fjučersi) jutros su porasli sa 126 EUR/MWh na 135 EUR/MWh. U europskim plinskim skladištima trenutno je 609 TWh plina, a skladišta su na 55,3% zapunjenosti.