Nova njemačka vlada mora donijeti brze političke odluke i aktivno se angažirati na razini EU-a i izvan nje kako bi utrla put za hitno smanjenje emisija u energetski intenzivnoj industriji. Njemačka industrija odgovorna je za otprilike četvrtinu emisija stakleničkih plinova u zemlji, a energetski intenzivna industrija za oko petinu ukupnih emisija. To je drugi sektor po emisiji štetnih plinova iza proizvodnje električne energije. Zemlja planira smanjiti proizvodnju CO2 u industriji za oko trećinu do 2030., što znači da će se smanjenje emisija u tom sektoru morati povećati šest puta u usporedbi s dugoročnim prosjekom. 

U industriji čelika, osnovnih kemikalija i cementa u EU-u, između trećine i polovice ukupnog kapaciteta primarne proizvodnje potrebno je ponovno ulaganje do 2030. godine, pokazuju analize istraživačkih centara za klimatsku politiku Agora Energiewende i Wuppertal Institute. Mnogi industrijski divovi spremni su pokrenuti tranziciju, ali još uvijek nemaju potrebne poticaje da potroše milijarde eura na zamjenu zastarjelih postrojenja alternativama s niskim emisijama. Analitičari se slažu da je ovo zlatna prilika koju ne bi trebalo propustiti.

Mnoge tvrtke već imaju detaljne planove za velika ulaganja u smanjenje emisija i nestrpljivo očekuju nove nacionalne politike i politike EU-a koje će omogućiti poslovnim modelima da ih provedu. Hitnost političkih odluka posebno je izražena u industriji čelika. Kao odgovor na klimatske ciljeve, sektorski div ArcelorMittal planira pokrenuti postrojenja s niskim emisijama u nekoliko europskih zemalja do sredine ovog desetljeća, kao i njemački Thyssenkrupp u svojoj čeličani u Duisburgu. Konačne odluke o ulaganju moraju se donijeti najkasnije iduće godine kako bi se pridržavali ovog rasporeda, jer će tvrtkama trebati vremena i za regulatorna odobrenja i izgradnju, naglašava Clean Energy Wire.