Njemačka nije dosegnula svoj klimatski cilj za 2021. i vjerojatno ga neće ostvariti ni sljedeće godine, prema vicekancelaru Robertu Habecku koji je rekao da zemlja mora utrostručiti tempo smanjenja emisija kako bi postigla svoje ciljeve za 2030. godinu. 2021. je bila loša godina za klimatske ambicije Njemačke. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora dosegnula je najnižu razinu u dvije godine zbog iznimno slabih vjetrova, a emisije su ponovno porasle nakon kratkog pada uzrokovanog pandemijskim restrikcijama. 

Kao posljedica toga, zemlja je propustila svoje klimatske ciljeve za 2021. "Počinjemo s drastičnim zaostatkom", priznao je vicekancelar Robert Habeck dok je ovaj tjedan predstavljao njemački klimatski račun za 2021. i planove za legislativu koja će biti objavljena oko Uskrsa.  Prema projekcijama uobičajenog poslovanja, Njemačka će postići samo 50% smanjenje emisija do 2030., objasnio je Habeck. "To bi značilo emisiju 200 milijuna tona CO2 više" od cilja zemlje, dodao je. Mjere zaštite klime poduzete do danas su neadekvatne u svim sektorima, rekao je Habeck, dodajući da će Njemačka vjerojatno promašiti svoje klimatske ciljeve za 2022. i 2023. 

Nova energetska i klimatska politika oko Uskrsa

U prosincu je "semaforska" koalicija koju čine socijalistički SPD, Zeleni i liberalna stranka FDP preuzela dužnost u Berlinu nakon 16 godina konzervativne vladavine Angele Merkel. Njemačka je smanjila emisije za 40% u odnosu na 1990. godinu, prema službenim podacima objavljenim u prosincu. Sada bi zemlja morala smanjiti još 25% kako bi postigla svoje ciljeve za 2030., primijetio je Habeck. “Da bismo to učinili, moramo utrostručiti tempo naših smanjenja emisija i učiniti znatno više u kraćem vremenu”, istaknuo je.

Prema novoj njemačkoj legislativi očekuje se veća implementacija fotonapona, koji će postati obavezan za nove poslovne zgrade, kao i obiteljske kuće, složila se koalicija. Očekuje se osiguranje novog prostora za vjetroelektrane na kopnu, na način da će se smanjiti udaljenost movih postrojenja od vojnih objekata, što bi moglo povećati kapacitete za novih 7 do 9 GW. Od 2023. plan je da se naknada za obnovljivce odvoji iz cijene električne energije i prebaci u nacionalni proračun. 

Plan je i proizvodnja 50% topline iz obnovljivaca, te uvođenje ugovora za razliku (CCfD) da se zatvori razlika između cijena ugljika na EU tržištu i niskougljičnih tehnologija. Računa se i na udvostručenje proizvodnje vodika, te veća energetska učinkovitost u zgradarstvu. Njemačka moćna poslovna udruga BDI podržava klimatsku politiku i naglašava da će za izlazak zemlje iz ugljena do 2030. biti potrebna masovna ekspanzija termoelektrana na plin. Ostaje otvoreno pitanje kako financirati njihovu gradnju, zato BDI podupire ulazak plina u zelenu taksonomiju za dopuštena ulaganja, objavio je Euractiv