Njemačka će se protiviti planovima Europske unije da nuklearnu energiju uključi kao održivo ulaganje u svoju politiku "taksonomije" za označavanje zelenih ulaganja, priopćila je vlada u ponedjeljak. Bruxelles traži odobrenje od zemalja EU-a i Europskog parlamenta za svoj plan označavanja plina i nuklearne elektrane kao ulaganja koja su povoljna za klimu, što ima podijeljeno mišljenje među državama koje se ne slažu oko toga može li se nuklearna energija smatrati zelenom, zbog problema s otpadom. 

"Savezna vlada izrazila je svoje protivljenje pravilima taksonomije o nuklearnoj energiji. Ovo 'ne' važan je politički signal koji jasno daje do znanja: nuklearna energija nije održiva i stoga ne bi trebala biti dio taksonomije. U skladu s tim, Savezna vlada bi glasala da Vijeće uloži prigovor na delegirani pravni akt Komisije EU", navode njemačko ministarstvo okoliša i Ministarstvo gospodarstva i klime u priopćenju, piše Reuters. 

Teško do konsenzusa u EP

Kako bi odbacili pravila, 20 od 27 zemalja EU-a mora im se usprotiviti - što je visoki prag za koji se smatra da je malo vjerojatno da će se postići. Stav Njemačke bi mogao usmjeriti mišljenje u Europskom parlamentu, međutim, gdje bi većina od 705 zastupnika u skupštini mogla blokirati ulaganja u prirodni plin i nuklearnu energiju na glasovanju u srpnju. Kako se sada zna, Zeleni, Socijalisti i Demokrati nisku skloni toj opciji, a barem polovina ih je potrebna da se odbaci prijedlok Europske komisije da i plin i nuklearke mogu računati na financiranje iz EU fondova, barem u prijelaznom periodu i uz striktna pravila, o čemu smo već pisali. 

Taksonomija održivog financiranja EU-a osmišljena je kako bi osigurala "zlatni standard" za zeleno ulaganje, ograničavanjem koja se ulaganja mogu označiti kao klimatski prihvatljiva samo na ona koja istinski štite planet. Proizvodnja nuklearne energije je bez ugljičnog dioksida, ali proizvodi radioaktivni otpad. Odvojeno, Austrija i Luksemburg zaprijetili su pravnim postupkom zbog plana da se nuklearna ulaganja označi kao zelena. Ovo pitanje iznimno je osjetljivo u energetskoj krizi u kojoj se Europa nalazi, pokušavajući napraviti odmak od fosilnih izvora u većoj brzini, te će dovesti do političkih podjela u bloku, jer Francuska i još 13 zemalja želi nuklarnu energiju.