Neosporna je činjenica da je u svijetu sve veća potreba za električnom energijom koja će se, prema predviđanjima Međunarodne agencije za energiju (IEA), do 2050. godine udvostručiti. Proizvodni kapaciteti pojedinih zemalja su različiti, ovisno o tehničkoj razvijenosti i financijskim mogućnostima, zemljopisnom položaju, konfiguraciji terena i rudnim bogatstvima. 

Fosilna goriva kao prevladavajući energent nisu jednoliko raspoređena po svijetu, a i njihove zalihe nisu neograničene. Zadnjih desetljeća širi se i svijest o potrebi zaštite okoliša od onečišćenja pri čemu su osobito istaknute termoelektrane na ugljen

Europska unija vidi rješenje u obnovljivim izvorima, u prvom redu Sunčevoj i energiji vjetra te hidroenergiji. 


Međusobno uvažavanje

Predsjednici vlada Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i predsjednik Francuske uputili su 19. ožujka zajedničko pismo Ursuli von der Leyen, Fransu Timmermansu i ostalim čelnicima Europske unije. U njemu oni izražavaju čvrstu podršku naporima EU-a na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. i smanjenju emisije stakleničkih plinova najmanje 55 posto do 2030. godine, ali i zabrinutost da ti ciljevi ne uzimaju u obzir posebnosti pojedinih zemalja i korištenje svih tehnika koje pridonose klimatskoj neutralnosti. Tu se u prvom redu misli na nuklearnu energiju čiji razvoj je EU obvezan promicati u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za nuklearnu energiju. 

Svaka članica EU-a je, prema tome, uz međusobno uvažavanje, slobodna razvijati nuklearnu energetiku ili odustati od nje, bez obzira na izbor ostalih članica, premda je razvoj nuklearne energetike sporan u više članica, navodi se u tom pismu. 

Više o tome moguće je pročitati u novom broju stručnog časopisa EGE

Na časopis EGE, koji izlazi pet puta godišnje i prati najnovija kretanja u energetici, možete se pretplatiti OVDJE.