Predstavnici ministarstava, državnih uprava, javnih poduzeća, instituta, članovi akademske zajednice, zaposlenici i studenti 4. prosinca obilježili su Dan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Tim je povodom dekan Zoran Nakić, naglasio kako fakultet već godinama uspješno povezuje nastavni, znanstveni i stručni rad koji je obogaćen suradnjom s relevantnim, visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama. Istaknuta je i međunarodna suradnja s prestižnim svjetskim sveučilištima te su predstavljene studentske udruge i njihovi uspjesi. Također je predstavljena i Strategija razvoja RGN fakulteta u razdoblju 2017.-2021. godine te je istaknuta kvalitetna povezanost s gospodarskim sektorom i prepoznatljivosti fakulteta na regionalnoj i međunarodnoj razini, uz značajan i stalan broj zainteresiranih za upis na preddiplomski i diplomski studij. Uz to, Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti, spomenuo je kako je najvažnije obrazovanje, pogotovo u svijetu brzorastuće tehnologije. Napomenuo je kako je trenutno obrazovanje inženjera potpuno neadekvatno, zbog čega obrazovni sustav i sam stav prema obrazovanju treba hitno mijenjati radi dostizanja ostatka tehnološki razvijenog svijeta. Dodatno je naglasio važnost i hitnost primjene takvog stava, pogotovo zato što na milijun stanovnika Hrvatska ima dva i pol patenta, dok Slovenija 46, a ostale razvijene zemlje čak i 1000. Isto tako je Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, dodao kako je najveći problem razvoja znanosti i inovacija u Hrvatskoj jako mala apsorpcija iz fondova Europske unije. Dakle, samo poboljšanje apsorpcijske sposobnosti potaknuo bi razvoj velikog potencijala znanosti, pogotovo zato što je 'najjači' stvaratelj znanstvenih radova prema bazi Web of Science Sveučilište u Zagrebu. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, objasnila je da sveučilišta moraju odgovarati na potrebe tržišta rada te ubuduće biti usklađena s promjenama traženog kvalifikacijskog kadra na tržištu, a to mogu kvalitetnim i visokim obrazovanjem koje će omogućiti studentima lakše zapošljavanje i samozapošljavanje. Također je spomenula da je Hrvatski kvalifikacijski okvir prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja za razvoj znanosti i unapređenje studijskih programa u Hrvatskoj. Pri tome je i dodala kako je bitan razvoj znanosti uz međunarodnu prepoznatljivost, što se jedino ostvarivo poticanjem inovacija i suradnjom znanosti i gospodarstva, uz uključenost svih sudionika, ali i uz naglašeno izjednačavanje prilika za sve, cirkulaciju mozgova i na sagledavanje potreba radnih mjesta.