Objavljeno je 29. izdanje energetskog pregleda 'Energija u Hrvatskoj 2020.', koje radi Energetski institut Hrvoje Požar za potrebe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U publikaciji 'Energija u Hrvatskoj 2020.' navedene su informacije i karakterike hrvatskog energetskog sustava, koje se odnose na proizvodnju i potrošnju energije na svim razinama. Provedena je detaljna analiza energetskih tokova te su prikazane brojne informacije o kapacitetima, zalihama, cijenama, kao i pojedinačne energetske bilance sirove nafte, svih naftnih derivata, prirodnog plina, električne energije, toplinske energije, ugljena i obnovljivih izvora energije. Također su prikazani osnovni gospodarski i financijski pokazatelji, emisije onečišćujućih tvari u zrak te pokazatelji učinkovitosti korištenja energije. 

Pad potrošnje energije u pandemiji

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 386,8 PJ, što je manje za 4,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je stopa rasta realnog BDP-a iznosila minus osam posto. Smanjenju ukupne gospodarske aktivnosti u 2020. godini, koju je obilježila pandemija koronavirusa, najviše je doprinijelo smanjenje izvoza usluga i osobne potrošnje, dok je potrošnja države bila jedina sastavnica domaće potražnje s pozitivnim doprinosom promjeni BDP-a. 

Energetska intenzivnost u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 108,3 kgoe/103 US$ 2010 (prema paritetu kupovne moći) što je za 2,8% više u odnosu na prosjek u EU. Ukupna proizvodnja primarne energije u u 2020. iznosila je 196,06 PJ od čega 26,3% pripada energiji iz vodnih snaga, 32,8% čini ogrjevno drvo i biomasa, 15,3% prirodni plin,13,8% sirova nafta, dok 11,9% pripada ostalim obnovljivim izvorima energije i ambijentalnoj toplini. Ukupna proizvodnja primarne energije u 2020. godini smanjena je za 2,3% u odnosu na prethodnu godinu. Povećana je proizvodnja energije iz ostalih obnovljivih izvora (energija vjetra, Sunca, bioplin, tekuća biogoriva i geotermalna energija) za 16,0%, toplinske energije iz toplinskih crpki za 1,4%, ogrjevnog drveta i biomase za 2,4% te energije iskorištenih vodnih snaga za 0,2%. 

Pad proizvodnje nafte i plina

Smanjenje proizvodnje prirodnog plina iznosilo je 17,3%, dok je proizvodnja sirove nafte smanjena za 10,5%. Domaća proizvodnja sirove nafte je u 2020. godini iznosila 631,8 tisuća tona, odnosno oko 32% od ukupne prerade sirove nafte. Izvoz sirove nafte iznosio je 555,4 tisuće tona dok je uvoz iznosio 1 943,8 tisuća tona ili 98% u odnosu na ukupnu preradu u rafinerijama. Domaća proizvodnja prirodnog plina je u 2020 iznosila je 849 milijuna m3, odnosno oko 28% od ukupne potrošnje plina. 

Izvoz prirodnog plina iznosio je 52,5 milijuna m3 dok je uvoz iznosio 2 143,7 milijuna m³ ili 71% u odnosu na ukupnu potrošnju plina. Ukupni je uvoz energije u 2020. godini smanjen za 6,8% te je iznosio 307,2 PJ. U uvozu su najviše zastupljeni naftni derivati s 32,8 posto, zatim sirova nafta s 27,0 posto, prirodni plin s 24,3%, električna energija s 8,3%, ugljen i koks sa 6,1% te drvo i biomasa s 1,5%. Neposredna potrošnja energije u 2020. godini iznosila je 269,5 PJ i smanjena je za 6,7% u odnosu na prethodnu godinu. 

Samodostatnost vs. uvoz

Domaćom proizvodnjom električne energije pokriveno je 74,3% potreba za električnom energijom koje su u 2020. godini iznosile 18 024,6 GWh. Uvoz električne energije u 2020. godini iznosio je 7 090,6 GWh što je 39,3% od ukupno ostvarene potrošnje. Izvoz električne energije iznosio je 2 451,3 GWh, što iznosi 18,3% od ukupne domaće proizvodnje električne energije. Udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije za 2020. (prema EUROSTAT metodologiji) procijenjen je na 31,05%, što je za 2,6% više od ostvarenja u 2019. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2020. godinu, emisija CO2 iz pokretnih i nepokretnih energetskih izvora iznosila je 14,4milijuna tona, što je 6,9% manje od emisije iz prethodne godine i za 27,1% manje u odnosu na razinu emisije iz bazne 1990.godine. Smanjenje emisije CO2 u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom je posljedica pandemije COVID-19.