Predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić na Energy Investment Forumu u organizaciji Poslovnog dnevnika izjavio je da se u budućnosti može očekivati rast cijena električne energije na tržištima jer "bez povećanja cijena ne bi radili ni jedan od projekata koje planiraju". Šerić je rekao da Hrvatska troši 17,4 TWh električne energije, a moguć je uvoz 8 TWh, no cilj države je što manje uvoziti struju koja po njegovom mišljenju cjenovno ne može biti niža nego što je sada. "Nemamo namjeru zaustavljati projekte koje smo započeli, jer nam nedostaje bazne energije. Investicijske projekte lakše je raditi na svom teritoriju nego u inozemstvu jer imamo garantiran konzum. Radimo na revitalizaciji hidroelektrana, u što ulažemo 1,6 milijarde kuna, što će pomoći i razvoju hrvatske industrije. U natječaju za TE Plomin C zatražili smo 45% učinkovitost postrojenja sa superultrakritičnim parametrima. Elektroenergetski sustav ne može funkcionirati bez različitih izvora za proizvodnju električne energije", konstatirao je Šerić. On je tijekom panela najavio da HEP pokreće gradnju dvije elektrane na biomasu u Osijeku i Sisku, što će ujedno dijelom riješiti i problem toplinarstva. Svi sudionici panela posvećenog elektroenergetici složili su se da u sektoru ima dosta nepoznanica usljed velikih promjena koje su donijeli obnovljivi izvori energije, koji su srušili cijenu električne energije na burzama, ali ujedno utjecali na povećanje cijena krajnjim kupcima koji plaćaju veće poreze. Konvencionalni kapaciteti na plin i ugljen postali su vrlo ugroženi, a njihov ekonomičan rad sve je upitniji, što podriva bazu sustava. Podaci pokazuju da svaki instalirani GW iz OIE ruši cijenu na EEX burzi za 2 eura za MWh. Uzgred, projekcije kretanja cijena na EEX burzi kazuju da bi se cijena struje 2030. mogla kretati između 70 i 80 eura za MWh, dok je za 2019. to tek 36 eura za MWh. Karl Kraus, predsjednik Uprave RWE Hrvatska naglasio je da Hrvatska ne treba poticati obnovljive izvore energije feed-in tarifama jer je struktura proizvodnje u Hrvatskoj ionako povoljna, već treba razmišljati kako način na koji se OIE natječu na tržištu učiniti učinkovitijim, sve kako bi se izbjegla pogreška koju je napravila Njemačka. 
Na panelu posvećenom istraživanju ugljikovodika Barbara Dorić, v.d. predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike najavila je da će u travnju biti raspisan natječaj za istraživanja na Jadranu, a tri mjeseca kasnije natječaj za istraživanja na kopnu. Do sada je interes za kupnjom geoloških podataka pokazalo 30-ak tvrtki, a podaci Spectruma pokazali su da u Jadranu postoje ugljikovodične nakupine. Lilit Cota, direktorica Sektora za istraživanje u Ini rekla je da struka drži da nema novih ideja i koncepcija za Jadran, te izrazila skepsu mogu li stranci donijeti nešto novo. Ina je zainteresirana za partnerstva u istraživačkim projektima, a može se očekivati da će svi koji se pojave kao koncesionari dvije do tri godine vršiti istraživanja 3-D seizmike kako bi se dokazala prisutnost ugljikovoika i zatim procijenila opravdanost istražnog bušenja. U svakom slučaju Hrvatska će se morati potruditi da u međuvremenu razvije servisne usluge za naftne kompanije jer bi joj lako mogao izmaknuti značajan dio profita koji taj biznis sa sobom nosi.