Od 2021. pa do 2027. godine nastupa novo financijsko razdoblje, a županije već rade planove na kojim će im projektima biti fokus ulaganja. Pretežito je riječ o pametnim gradovima i selima i zelenim projektima, ne samo u gradovima, nego i selima, projektima koji će biti bliži građanima, a na čemu se i temelje EU načela kohezijske politike za sljedeće razdoblje, no tu je i niz potrebitih kapitalnih ili infrastrukturnih projekata koje treba završiti. Za sada je riječ samo o planovima, jer operativni programi koji će dati konkretne podatke o mogućnostima financiranja EU sredstvima za našu zemlju nisu još gotovi. 

Manje novca na raspolaganju

Dodatno, otežana okolnost jesu najave kako bi se u novoj financijskoj omotnici udio EU novca u projektima mogao smanjiti sa 85 na 70 posto, odnosno domaći povećati na 30 posto, što bi za mnoge županije ili gradove značilo i nemogućnost provedbe velikog dijela projekata. Predsjednik Udruženja županija, Šibensko-kninski župan Goran Pauk neki dan je u Bruxellesu naglasio da se tome protivi i da će se boriti protiv takvog prijedloga, jer bi se svi našli u problemu. 

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević naglasio da u slučaju da se takvo što i izglasa, treba pokušati izuzeti od toga slavonske županije. Europska komisija je i predložila smanjenja izdataka za kohezijsku politiku za oko 10 posto na razini EU-a u razdoblju od 2021. do 2027. Hrvatskoj bi zato u idućem sedmogodišnjem razdoblju na raspolaganju trebalo biti šest posto manje novca nego u aktualnom razdoblju, piše Župan.hr.