Potencijalne i dokazive rezerve ugljikovodika na kopnu i u Jadranu su znatne, te stoga itekako postoji ekonomsko, ekološko i tehnološko opravdanje da ih se pokuša iskoristiti, rečeno je na 46. godišnjoj skupštini Znanstvenog vijeća za naftu i plin u HAZU-u. Zvonimir Hernitz ispred HUNIGA iznio je podatke o dokazanim, pridobivim i potencijalnim rezervama ugljikovodika u Hrvatskoj. Dokazane pridobive rezerve ugljikovodika u Panonskom bazenu iznose 25 milijuna tona ekvivalenata nafte (ten), od čega se 68% odnosi na prirodni plin, a 32% na naftu, dok su potencijali nekonvencionalnih rezervi procijenjeni na 400 milijuna ten. Na Sjevernom Jadranu dokazano je pridobivo 5 milijuna ten, a potencijal je 9 milijuna ten. Srednjem i Južnom Jadranu postoji potencijal od 400 milijuna ten, a istraživanja ukazuju da je riječ o 100% rezervama nafte. Ukupno je dokazano 9 milijuna ten, a potencijalno 847 milijuna ten, od čega se 59% odnosi na naftu,a 41% na plin. U HUNIGU-u su izračunali da se s iscrpkom od 40% može pridobiti 200 milijuna tona ekvivalenata nafte, dok je kod plina iscrpak na 15%, pa se zajedno s nekonvencionalnim ležištima može pridobiti 62,5 milijarde m3 plina. Kada bi se upravo spomenute brojke pretvorile u novac, pokazuje se da je u Hrvatskoj s cijenom od 60 USD po barelu pridobivo nafte u vrijednosti 85,7 milijardi USD, te plina koji s aktualnom uvoznom cijenom od 8,27 USD/MMBTu vrijedi 18,4 milijarde USD.
Željka Sladović iz Ine kazala je da je prema najnepovoljnijem scenariju do sada otkriveno tek 66% ukupnih rezervi ugljikovodika u Hrvatskoj. Geokemijske analize ukazuju da u podzemlju Panonskog bazena ima nafte i plina. Velika i srednja polja su otkrivena, ali preostala su brojna mala polja, pa ekonomske analize ukazuju na opravdanost daljnjeg ulaganja u istraživanja. U Hrvatskoj je naime malo bušotina rađeno na dubinama većim od 4.000 m pa je primjenom novih tehnologija moguć znatan napredak. Zoran Čogelja je preporučio izradu regionalnih profila, reobradu 2D i 3D seizmike na kopnu i u Jadranu, snimanje nove 3D seizmike, povezivanje svih podataka te primjenu novih elektromagnetskih metoda koje su ekološki prihvatljivije od do sada korištenih istražnih metoda. Prof. Igor Dekanić je rekao da je aktualna situacija u naftaškom biznisu nepovoljna i da se Hrvatska treba odlučiti želi li razvoj države ili hibernaciju, a to je politička, društvena i psihološka odluka.