Kratkoročni pokazatelji energetske statistike u travnju ove godine pokazuju godišnji rast proizvodnje električne energije (neto 1,3%), sirove nafte (11,4%) i naftnih derivata (19,5%). Ipak, na kumulativnoj razini bilježi se pad proizvodnje električne energije (neto -2,2%) i naftnih derivata (-12,9%) te porast proizvodnje sirove nafte (13,8%). U strukturi proizvodnje električne energije, najveći dio (69%) čini energija iz hidroelektrana kod kojih se bilježi pad od 6,8% u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je HGK. Pad proizvodnje u hidroelektranama isključivi je razlog smanjenja ukupne proizvodnje jer se kod termoelektrana te „vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora“ bilježi rast od 3,3% tj. 32,6%. Visoki rast proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora u skladu je s niskim udjelom u ukupnoj proizvodnji te sa strategijom „Europa 2020“ kojoj je cilj da 20% energije čini ona iz obnovljivih izvora. Na smanjenje proizvodnje naftnih derivata u prva četiri mjeseca ove godine svakako je utjecalo privremeno zatvaranje pogona Sisačke rafinerije od siječnja do sredine travnja, te povećan uvoz naftnih derivata. Naime, u prva četiri mjeseca uvezeno ih je 33% više u odnosu na isto razdoblje lani. Spomenuto dvoznamenkasto povećanje količine uvoza naftnih derivata djelomično je povezano i s niskim rastom uvoza sirove nafte (1,4%). Nizak rast uvoza sirove nafte rezultat je izostanka uvoza u siječnju ove godine te izostanka uvoza u studenom i prosincu. Riječ je o tri takva slučaja od kada su dostupni podaci (od listopada 2009. godine). Nizak ovogodišnji rast uvoza sirove nafte povoljno je djelovao na vanjskotrgovinski robni deficit koji je smanjen u prva četiri mjeseca za 4,1%.