Premijer Andrej Plenković na konferenciji Jutarnjeg lista najavio je da će država povećati opseg primatelja vaučera za električnu energiju, koje sada prima 63.000 kućanstava, na razini 200 kn mjesečno. Država će osim povećanja opsega primatelja povećati i vrijednost vaučera koji bi ubuduće vrijedio i za električnu energiju i za plin. Plenković je najavio i drugi dio mjera u smislu sagledavanja svih naknada u cijeni energije, a važnu ulogu imat će i Hrvatska elektroprivreda jer "HEP ima snage dio tereta iznijeti na svojim plećima". Vlada će analizirati i mogućnost korekcije PDV-a, koji je u slučaju električne energije 13%, a u plinu 25%. 

Plenković je govoreći o sigurnosti dobave istaknuo LNG terminal, iz kojeg je ove godine ušlo čak 50% plina u transportni sustav, ali i težnju da se poveća proizvodnja ugljikovodika iz domaćih izvora. Iako je istaknuo da je svaki šesti kWh proizveden u NE Krško, premijer nije naveo da se država namjerava usmjeriti i u tom smjeru, već prije je to orjentacija na obnovljivce za koje bi građani mogli dobiti 1,4 mlrd. eura iz EU fondova. Idući tjedan u javnu raspravu će ići nacionalna strategija za vodik, najavio je premijer. 

Visoke cijene kao jamac dekarbonizacije?

Predsjednici Uprava velikih energetskih kompanija složili su se da će se razdoblje većih cijena energije potrajati, posebno kao posljedica dekarbonizacijskih politika. "Nikad se cijene energije neće vratiti tamo gdje su bile. Cijene će se stabilizirati, ali uz povremene udare i zato tvrtke moraju imati dobru analitiku i informacije i alate kako da se s tim nose. Na tržištu su prisutne ogromne oscilacije, koje nikada nisu viđene i to je zbog toga što na tržište utječu tvrtke koje nisu podložne regulaciji. Ne čeka nas kriza u dostupnosti energije već imat ćemo problem upravljanja sustavom i manjka saznanja", komentirao je predsjednik Uprave ENNA-e Pavao Vujnovac. Kritizirao je opskrbljivače plinom koji nisu zakupili dovoljne količine plina na vrijeme, po nižim cijenama, rekavši da je njihovo znanje o plinskom biznisu nisko,a posljedica će biti poremećaj. 

Sandor Fasimon, predsjednik Uprave INA-e zauzeo se protiv državnog intervencionizma u cijeni goriva, na koju bi po njegovom mišljenju bilo primjereno jedino utjecati porezima i trošarinama. Jedino primjereno po njemu je zaštita kućanstava kod cijena električne energije i plina. No, ministar Ćorić je rekao da će država morati poduzeti krajnje intervencionističke mjere, jer u krizi se liberalizam i slobodno tržište stavlja na stranu. Ministar je rekao da će se država povući kada se situacija smiri. 

HEP ODS je usko grlo za fotonapon

Predsjednik Uprave E.ON-a Hrvatska Andreas Roerig govorio je o namjeri investiranja te kompanije u plinsku infrastrukturu, ali i u fotonapon gdje imaju iznimno iskustvo i kvalitetu, ali i veliku poteškoću. "HEP ODS je usko grlo. Nudimo pomoć Hrvatskoj elektroprivredi za rješavanje problema priključaka, E.ON ima odlična rješenja u digitalizaciji i poboljšanju mreže", kazao je on i dodao da je tužno da Hrvatska ima tako nevjerojatan i neotključan energetki potencijal. Hrvatska bi poticaje u energetici trebala davati drugdje, a ne u fotonapon, jer one je na tržištu iznimno konkurentan, posebno uz povećane cijene. S njim se složio i Mario Valčić iz Siemens Hrvatska, kao i Vujnovac. "Možda bi pomogla konkurencija. HEP drži 90% tržišta električne energije u Hrvatskoj, a konkurencija nudi ne samo robu već i bolju uslugu", istaknuo je Roerig koji drži da je bez rasta cijena energije tranzicija nemoguća.

Ulaganja u mrežu

U tom duhu bilo je govora i na drugom panelu posvećenom obnovljivcima. Tomislav Plavšić, predsjednik Uprave HOPS-a istaknuo je da će Hrvatska za zadovoljavanje ambicioznijeg scenarija priključenja obnovljivaca do 2030. trebati investirati tri milijarde kuna u prijenosnu mrežu, od čega je trećina osigurana iz NPOO, a ostatak će morati ići na teret mrežarine, dakle, svih korisnika mreže, a da se ne računa da ta suma ne podrazumijeva pohranu i vođenje sustava, što dodatno povećava troškove. Energetska tranzicija je neminovnost koja nema alternativu, s obzirom na klimatske promjene, a bez većih cijena energije neće biti ni moguće financirati dekarbonizaciju. 

Plavšić je istaknuo sigurnost sustava, jer događaju se situacije kada obnovljivci ne proizvode, a sigurnost itekako košta. Marijan Krpan iz Agencije za ugljikovodike govorio je o izvrsnom geotermalnom potencijalu Hrvatske i velikom angažmanu Agencije koja će na sebe preuzeti rizik nekoliko istražnih bušotina za koje postoji interes lokalne samouprave, a sve kako bi potaknuli korištenje geotermije. Ukupni geotermalni potencijal hrvatskog podzemlja je veći od 1 GW, a u virtualnom data roomu Agencije ima zainteresiranih. Davor Grgić s FER-a založio se za to da Hrvatska olako ne odustaje od mogućnosti nuklearne energije, navevši da su mali modularni reaktori budućnost, jer između ostalog, mogu pružiti i fleksibilnost obnovljivcima.