Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec svjedoči danas na suđenju Ivi Sanaderu u aferi Ina-MOL, pri čemu je u cijelu priču o Sanaderovom utjecajem upleo bivšu premijerku Kosor. Polančec je istaknuo da je ključni moment za stjecanje MOL-ove prevlasti u Ini bila odluka Fonda hrvatskih branitelja da u javnoj ponudi proda svojih 7% dionica, nakon čega je MOL svoj udio s 25% dionica Ine povećao na 47,26%. Na čelu tog fonda bila je Jadranka Kosor, za koju je Polančec na suđenju ispričao da mu je 2010. u jednom privatnom razgovoru 2010. rekla: "Što misliš kako je meni bilo kada sam morala donijeti odluku o prodaji 7% dionica Ine po naređenju Sanadera, a znaš kako je reagirao Đuro Dečak". Polančec je kazao da je trebalo pristupiti izmjenama međudioničarskog ugovora kad je riječ o upravljačkim pravima te da je MOL, odnosno njegov čelnik Zsolt Hernadi u više navrata tražio drugačiji omjer snaga. Analiza je li se MOL držao međudioničarskog ugovora u smislu modernizacije rafinerija nije učinjena, već da je bilo dovoljno mišljenje Nadzornog odbora, a Polančec je kazao da su "MOL i Vlada u jednakoj mjeri izvršavali i ne izvršavali obveze prema ugovoru". 
Tijekom pregovora raspravljalo se o lock-up periodu, pravu prvokupa Ininih dionica i sličnim pitanjima. Predstavnici MOL-a tražili su reviziju upravljačkih prava i mogućnost konsolidacije prihoda Ine. Po međunarodnim računovodstvenim standardima ona se može provesti ako MOL stekne više od 50% dionica, ili da se MOL-u osigura većina u Nadzornom odboru. Polančec je kazao da ga je želja za konsolidacijom Ine u MOL_ovu bilancu iznenadila, te da je Vlada mogla pokušati ispregovarati drukčiji sastav članova u NO. "Nakon što sam Ivi Sanaderu predočio zahtjev MOL-a on nije djelovao iznenađeno. Rekao je da postoje argumenti za i protiv no da mu je ideja da većinu u NO Ine ima MOL - prihvatljiva. Rekao je da će se o tome raspravljati na užem kabinetu Vlade", kazao je Polančec. 
Po njemu razlozi za Sanaderovu naklonost ponudi MOL-a bili su da je MOL imao više dionica, a osim toga oko cijene plina popuštao je Vladi, a uprava Ine imala je manje kompetencije nego MOL. 'Što se tiče profita i konsolidacije prihoda INA-e, to Vlada nije morala prihvatiti, mogla je pregovarati. Nije neuobičajeno da veća upravljačka prava u tvrtkama imaju strane koje nemaju većinski dio dionica, primjer je talijanska tvrtka Parmalat', unio je sudac Ivan Turudić u zapisnik riječi svjedoka Polančeca. Polančec je potvrdio da je Sanader na užem kabinetu Vlade rekao da se ponuda MOL-a treba prihvatiti, a kaže da je stav Sanadera bio obvezujući za sve ostale: 'To grubo zvuči, govorim sam protiv sebe, ali ne pamtim da je donesena neka odluka suprotna njegovom stavu.' Polančec je govorio o sjednici predsjedništva HDZ-a na kojoj se govorilo o izmjenama dioničarskog ugovora. Nakon ne preduge rasprave doneseni su zaključci kada je Sanader pitao je li uredu da Hrvatska daje šefa NO-a, a MOL šefa Uprave uz pravo prvokupa i reotkupa i da se produži vrijeme prava veta raspolaganja dionicama Ine, da se nastavi s pripremama za otkup skladišta podzemnog plina i preuzimanja plinskog biznisa? "Nakon njegovih stavova ta odluka je jednoglasno donesena! Bilo je dvadesetak članova Predsjedništva. Sve ukupno, s prezentacijom trajalo je 45 minuta'", rekao je Polančec. 
Govorio je i i o otkupu PSP Okoli i otkup tvrtke Prirodni Plin. 'Rađen je niz projekcija, definiran je okvir, a zatim su se nastavili pregovori o preuzimanju tvrtke Prirodni plin. Jedan od najvećih svjetskih revizora izradio je izračune koji su ovisili o cijeni nabave prirodnog plina, političkoj hrabrosti Vlade i tečaju američkog dolara.' Polančec tvrdi da bi ta tvrtka prve dvije godine poslovala s gubitkom, ali kaže da je pogrešno donositi sudove o toj tvrtci u samo dvije godine jer bi imala ugovor s Inom: 'Ja vas uvjeravam da bi za 15 godina to postala jedna od tri-četiri godine postala jedna od najjačih energetskih tvrki u Hrvatskoj. Mislim da će se otkup tvrtke Prirodni plin i dogoditi na kraju.' 
'Ne možemo reći da bi RH snosila gubitke poslovanja Prirodni plin, tvrtke koje je otkupila za jednu kunu, a tvrtka je vlasnik cjelokupne količine plina. Dogovorena je odgoda plaćanja INA-i od jedne do jedne i pol godine. Ina je također izdala bankarsku garanciju ruskom Gazpromu, čime je jamčila za potraživanja Gazproma tvrtki Prirodni plin', rekao je Polančec, a prenio T portal. 
Na pitanje odvjetnice je li Vlada mogla imati utjecaj na prodaju dionica Fonda hrvatskih branitelja, Polančec kaže da nije mogla imati niti je bila obveza Vlade da o tome raspravlja. Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković pitala ga je je li imao saznanja o poslovanju Ine prije 2008. godine na što je Polančec rekao da je stanje u Ini do tada bilo katastrofalno. Pojasnio je da se to u javnosti zataškavalo, ali da je Ina imala ukupne gubitke od više od 900 milijuna kuna: 'Stanje je bilo vrlo, vrlo zabrinjavajuće jer je Ina imala sklopljenje ugovore za sirovu naftu od oko 132 dolara, a krajem 9. mjeseca 2008. godine cijena na Mediteranskom tržištu je počela padati. Cijene su se trebale usklađivati svaki mjesec. Ina je pokazivala dobit oko 700 milijuna kuna, da bi na kraju godine pokazalaukupni gubitak od 942 milijuna kuna, a od plina je gubitak bio 1,4 milijarde kuna jer je imala ekstra profit od naftnih derivata.' Rekao je da je Ina imala sindicirani kredit u više banaka u iznosu od milijardu dolara i da su postojali termini kada će se kontrolirati financije, a rok se nije smio prekršiti. 'Ini je prijetio stečaj!' - rekao je Polančec.