Javnim natječajem za energetsku obnovu dječjeg vrtića u Bistri i 6 srednjih škola u Varaždinu započela je realizacija Programa energetske obnove zgrada 2012.-2013., kojim se samo u ovoj godini planira započeti s obnovom velikog broja zgrada, izvijestio je javnost ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak predstavljajući program. Taj bi projekt trebao imati dva velika benefita - istodobno zapošljavanje velikog broja projektanata i građevinaca uz postizanje energetskih ušteda u javnim zgradama koje su veliki potrošači energije. Na zgrade javne namjene otpada 9,58 milijuna m2 korisne površine, odnosno ukupno 22% ukupne površine nestambenih zgrada u Hrvatskoj. Zgrade građene prije 1987. imaju prosječnu potrošnju toplinske energije od 200-250 kWh/m2, a cilj je da se ta potrošnja smanji na 50-80 kWh/m2. To bi se trebalo postići cjelovitom energetskom obnovom - energetskim fasadama, novom stolarijom, implementacijom naprednijih sustava za mjerenje potrošnje, centraliziranom analizom troškova energije, kontinuiranim praćenjem potrošnje, primjenom FN modula ponegdje, pa čak i promjenom energenta ako je moguće. Energetska ušteda dokazivat će se ishođenjem energetskog certifikata, utvrđivanjem uštede u skladu s međunarodnim protokolom o mjerenju i verifikaciji ušteda, a u roku od 2 godine od završetka radova po potrebi će se obaviti pregled zgrade.
Izbor zgrada prihvatljivih za uključivanje u program radit će MGIPU. Projekt se provodi po ESCO modelu pri čemu se iz postignutih ušteda financira otplata kredita HBOR-a kojim će se financirati obnova zgrada. Novac je osiguran preko HBOR-a i EIB-a s fiksnom kamatnom stopom od 3% i maksimalnim vremenom otplate od 14 godina, a ove godine za to je predviđeno 200 milijuna eura. Rata kredita kojeg će uzimati investitor, a vraćat će se iz mjesečne uštede koja mora biti veća od rate kredita. Ana Pavičić-Keselj, pomoćnica ministra Vrdoljaka za energetsku učinkovitost kazala je da je do sada izrađeno ukupno 78 projektnih zadataka, a primljeno je ukupno 125 obrazaca ustanova koje žele da ih se energetski obnovi. U Ministarstvu priželjkuju da se do kraja godine potpiše ugovore za obnovu ukupno 500 zgrada. Posao se provodi partnerski s Centrom za investicije u energetskom sektoru pri MINGO-u koji je već počeo s raspisom natječaja za odabir izvođača, te na taj način ubrzava i operativno kontrolira provedbu natječaja, za što ministarstvo nema kapaciteta. Dragan Marčinko, ravnatelj Centra kazao je da se može računati na tempo od 10 do čak 20 natječaja tjedno, kako bi radovi bili okončani do početka sezone grijanja. Do kraja lipnja računa se da će biti ukupno 300-tinjak gotovih projektnih zadataka, a njih se financira iz sredstava ministarstva, koja ove godine raspolaže s 10 milijuna eura za tu svrhu.
Jedna od ključnih novina je ta da se kod odabira izvođača radova neće nužno uzimati najjeftinija ponuda, jer ta ne mora nužno niti najpovoljnija, već je uveden kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, što je po mišljenju ministar Vrdoljaka mudro i hrabro, na tragu onoga što radi Europska unija.
"Ne radi se o zaduživanju već o uštedama kroz koje će se smanjiti protrošnja energenata i razviti tržište energetskih usluga. Brzina provedbe ovisit će o vlasnicima zgrada kojima treba protumačiti da je riječ o uštedama", rekao je Marčinko. U Zagrebu će se tako energetski obnavljati neke bolnice, kao što su KB Sestra Milosrdnicima i KBC Rebro u Petrovoj, domovi zdravlja, vrtići, fakulteti i škole. Na pitanje je li Hrvatska dovoljno bogata da iz proračuna investira u tako obiman investicijski ciklus s uštedama koje će se isplatiti tek godinama kasnije ministar Vrdoljak je odvratio: "Troškovi grijanja mogu biti samo isti, ili jeftiniji. To je obaveza koja svakako dolazi i pitanje da li je Hrvatska dovoljno bogata da kroz uštede financira energetsku obnovu je ili zlonamjerno ili odražava neshvaćanje ESCO modela. Pitanje je pameti da iskoristi potencijale koje ima. Trošimo na energiju četiri puta više nego države koje su bogatije od nas", kazao je Vrdoljak koji smatra da bi ovakav, specifičan hrvatski model, za kojeg su primili čestitke u EIB-u mogao postati izvozni proizvod za zemlje EU. Kroz koji mjesec MGIPU će izaći sa sličnim planom za fizičke i pravne osobe.