Sudionici tržišta kapitala pozdravljaju namjere da se krene u prodaju dijela HEP-a, jer burza predugo nema ponudu novih dionica. Ako bi se dio novca usmjerio u HEP, onda bi to bio i poticaj za investicijski ciklus te kompanije, uzme li se u obzir da polovicu električne energije uvozimo, a zbog sušnih godina, kao što je ova, taj uvoz će biti i veći. No, iako poruka o ponudi dionica dobro zvuči, predsjednik HDZ-ova odbora za energetiku Darko Horvat kaže da to i nije tako jednostavno, a i upitno je je li potrebno. Prvo se pitanje postavlja što prodavati – HEP-ova odmarališta, opskrbu ili infrastrukturu? Osim odmarališta, ništa drugo nije isplativo, kaže Horvat, podsjećajući kako su na IPO energetskih tvrtki išle i tranzicijske zemlje prije desetak godina, velikih učinaka nije bilo, pa su države opet otkupile taj udjel, ali po nekoliko puta većoj cijeni, piše Večernji list. Podsjeća i kako HEP od 2009. godine ima kumuliranu neto dobit od oko 15 milijardi kuna te da se tim novcem moglo već ući u više projekata i pri čemu država ne treba uzimati dio dobiti. Istodobno, od prodaje 25% udjela u HEP-u moglo bi se dobiti oko pet milijardi kuna, kaže Horvat. Novim ulaganjima HEP-a smanjila bi se ovisnost o uvozu skupe struje, koja iznosi oko 50 eura po megavatsatu. Zbog suše ove će godine uvoz biti pojačan i znatno će prijeći razinu od oko 50 posto, koliko u prosjeku pokrivamo potražnju iz domaće proizvodnje. Istodobno, cijena je struje, primjerice iz termoelektrana Plomin, 26 eura po megavatsatu, iz NE Krško 20 eura. Zato domaće investicije HEP-a treba jačati. Iz HEP-a su lani najavili projekt obnove i revitalizacije hidroelektrana do 2020. godine vrijedan oko 3,5 milijardi kuna, a čime bi se osiguralo oko 120 megavata nove snage. Ulaganje u hidroelektrane spominje se i u dokumentu koji je trenutačno u javnoj raspravi, "Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050". Spominje se i ulaganje u obnovljive izvore energije, prijenos i distribuciju električne energije.... Ove godine HEP u prijenosnu i distribucijsku mrežu ulaže 1,45 milijardi kuna. Ako Vlada osmisli prodaju i IPO, tada će veliku korist sigurno imati domaće tržište kapitala i državne financije. – Privatizacija može imati velik učinak ako se u nju uključi velik broj ulagača, posebno građana. Ponuda dionica HEP-a imala bi dobar učinak i na ostale vrijednosnice na tržištu – poručuje predsjednica uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. Inicijativu podržavaju i mirovinski fondovi. – Svaka nova prilika za ulaganje je dobrodošla, a veličina i značaj HEP-a daje toj mogućoj prilici puno veću vrijednost – kaže predsjednik uprave Raiffeisen mirovinskog društva Damir Grbavac. Savjetnik guvernera HNB-a Ante Žigman kaže da bi se kupnjom dionica HEP-a građanima omogućio veći prinos od onoga koje im nosi kamata u bankama, a nova sredstva imala bi i bolji učinak za proračun. – Jedan od značaja su i privatizacijski prihodi koji se koriste za smanjenje javnog duga i smanjenja potreba za zaduživanjem. Mislim da bi i rejting-agencije podržale privatizaciju HEP-a – kaže Žigman Vecernjem listu.