Jutarnji list piše da su pravi dobitnici niskih cijena nafte prodavači goriva, čije profitne marže su tijekom cijele prošle godine drastično porasle. Od travnja 2014. do danas profitne marže u maloprodaji porasle su od 30 do 40 lipa po svakoj litri prodanog goriva pa prodavači na svakoj litri benzina zarade oko jedne kune, a ne dizelu oko 1,20 kuna po litri. Marže variraju od tjedna do tjedna, tako da je riječ o aproksimativnoj računici iz koje se ipak može zaključiti da je prodavateljima motornih goriva profit rastao od 30 do 40%. Uz godišnju potrošnju benzinskih i dizelskih goriva na razini 2,7 mlrd. litara uz dodatnih 30 lipa po litri trgovci će uprihoditi dodatnih 900 mil. kuna. Rezultat je to niske cijene nafte i procesa liberalizacije koji se dogodio u Vrdoljakovom mandatu, prema kojem država više nije ta koja određuje plafon maksimalne cijene. Bespoštedne bitke za kupce na tržištu baš i nema, a glavni pokretač tržišta je Ina koja ima najveći broj strateški raspoređenih benzinskih postaja. Jutarnji piše da je punjenje državnog proračuna zbog pada cijene derivata lošije jer je PDV smanjen za oko 40 lipa po litri, što je godišnje oko milijardu kuna manje pa bi Vlada mogla ići na varijantu povećanja trošarina kako bi amortizirala pad zarade.