Bivši pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i profesor na FER-u Željko Tomšić na tematskom okruglom stolu DOOR-a oštro je kritizirao način na kojoj se donose propisi iz područja energetike. On je istaknuo da u nas vlada pogrešan stav da se zakoni donose samo zato što nas Unija na to tjera. Kao posljedica nerazumijevanja europske legislative energetski zakoni u nas nerijetko se svode na prepisivanje EU direktiva koje zapravo donose smjernice, za koje svaka zemlja treba pronaći optimalna rješenja. Nadalje, on naglašava da su propisi prenormirani i prepuni formula koje bi trebale biti u podzakonskim aktima koje je lakše mijenjati. Također, različita područja energetike pripadaju raznim ministarstvima što jako otežava međuresorsku suradnju koja je tradicionalno najveća boljka. 
"Mora postojati piramida nadležnosti, a problem je u tome što svaka vlada uvijek počinje ispočetka, jer nema jasne strategije. Jedna njemačka studija je dokazala da se Poljska najspremnije nosi s recesijom jer je svaka vlada nastavila tamo gdje je prethodna stala", rekao je Tomšić. Dotakao se i problema službenika koji se stalno mijenjaju u beskrajnim reorganizacijama, zbog čega su fokusirani na zadržavanje svoje pozicije, a ne na posao. Dodao je da se Hrvatska nema čime ponositi što je s dva mjeseca kašnjenja donijela Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost, jer se stalno s nečim kasni. "Dok sam radio u ministarstvu založio sam se da svi propisi na kojima se radi trebaju biti na internetu u vremenu pripreme, ali ministar me tu nije podržao", rekao je Tomšić.
S obzirom na to da je trenutno u fokusu prijenos EU zakonodavstva iz energetske učinkovitosti taj se stručnjak osvrnuo i na činjenicu da se s tim također kasni i da u provedbi ima puno problema. "Energetska učinkovitost je najteži segment energetike koji je politici nezanimljiv. Učinkovitost traži promjene navika, što je najteže te predstavlja primjenu niza ekonomski isplativih mjera i traži organizirane strukture koje provode programe, a mi to nemamo", kritizirao je Tomšić dodavši da postoje velike manjkavosti u stavu prikupljanja podataka pa primjerice uopće ne zna koliko je instaliranih toplinskih pumpi jer nitko ne prikuplja te podatke. 
Europarlamentarac ORaH-a Davor Škrlec rekao je da EU troši dva eura po stanovniku dnevno na uvoz primarne energije, te da je cilj do 2050. na energetskoj učinkovitosti ostvariti 500 milijardi eura uštede, samo na upola manjem uvozu energije. Komentirao je da HERA kasni s donošenjem metodologiju za utvrđivanje jamstva podrijetla energije, a HOPS i HEP ODS nemaju nova mrežna pravila koja su trebala biti dovršena prije godinu dana. Škrlec je zaključio da nepostojanje odnosno kašnjenje s podzakonskim aktima najviše koče razvoj sektora, dok je Željka Leljak Gracin, pravnica iz Zelene akcije rekla da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode vrlo netransparentno u donošenju propisa. 
"Od 2007. nacrte zakona u konspiraciji na mišljenje dobivamo ispod pulta, a najčešće ministarstva žele zadovoljiti samo propisani minimum participacije javnosti. Ponekad čak skraćuju rok od 30 dana za javnu raspravu ili je svode na nešto što se naziva javnim predstavljanjem propisa. Rad kroz radne skupine jako razočarava jer služi samo za davanje legitimiteta proceduri, a na Vladi završavaju propisi koje radna skupina nije vidjela. Lokalne samouprave nam svjedoče da im pravilnici dolaze gotovi u posljednji tren i često su neprovedivi", naglasila je ta pravnica. Ona smatra da je rješenje u ranom pružanju informacija svim zainteresiranim skupinama, rad kroz radne skupine i spremnost institucija da ozbiljno razmotre pristigle komentare.  Odgovori na komentare zakonskih propisa trebali bi biti suvisli i pravovremeni.