Europsko vijeće je jučer povećalo ambicije za ostvarivanje klimatskih ciljeva, usvojivši opći pristup o Direktivi o obnovljivim izvorima energije i Direktivi o energetskoj učinkovitosti, što otvara put Vijeću za početak pregovora s Europskim parlamentom. Vijeće je pristalo postaviti obvezujući cilj na razini EU-a od 40% energije iz obnovljivih izvora u ukupnom energetskom miksu do 2030, što je velika i teško dotižna ambicija, osobito u jeku gospodarske krize. Trenutni udio obnovljivaca u finalnoj potrošnji energije prema posljednjim podacima iznosi prosječno 22,1% za 2020., a postojeći Nacionalni energetski i klimatski planovi ciljaju na 63% do 2030.

S obzirom na to da trenutni cilj za OIE na razini EU-a iznosi 32%, države članice morat će povećati svoje nacionalne doprinose utvrđene u njihovim integriranim Nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) koji će se ažurirati 2023. i 2024. kako bi zajednički postigle novi cilj. 

Viši ciljevi u svim sektorima

Osim toga, kako bi se unaprijedila integracija obnovljivih izvora energije u sektorima u kojima je ona bila sporija, Vijeće se složilo i u pogledu sektorskih ambicioznijih ciljeva i mjera. Vijeće je odlučilo o postupnom povećanju obnovljivih ciljeva za grijanje i hlađenje, uz obvezujuće povećanje od 0,8% godišnje na nacionalnoj razini do 2026. i 1,1% od 2026. do 2030. Vijeće je postavilo indikativni cilj od 1,1% t godišnje prosječnog povećanja korištenja obnovljive energije u industriji. 

Također se složilo da bi 35% vodika koji se koristi u industriji trebalo dolaziti iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla do 2030. i 50% do 2035. godine. Postavljen je i indikativni cilj od najmanje 49% udjela obnovljive energije u zgradama 2030. godine. Ojačalo je kriterije održivosti za biomasu kako bi se smanjio rizik neodržive proizvodnje bioenergije. 

Također je dodalo mjere za ograničavanje prijevare u pogledu trajnosti biogoriva. Vijeće je pristalo smanjiti potrošnju energije na razini EU-a za 36 % za finalnu potrošnju energije i 39 % za potrošnju primarne energije do 2030. Ključni cilj smanjenja finalne potrošnje energije od 36 % (energetska učinkovitost) na razini EU-a bio bi obvezujući, po prvi puta u povijesti. Ciljevi koriste novu osnovnu vrijednost i odgovaraju cilju smanjenja od 9% u odnosu na 2020. Finalna potrošnja energije predstavlja energiju koju troše krajnji korisnici, dok potrošnja primarne energije također uključuje ono što se koristi za proizvodnju i opskrbu energijom. 

I promet treba dati svoj doprinos

Vijeće je uvelo mogućnost da države članice biraju između: obvezujućeg cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova u prometu za 13% do 2030. Državama članicama bit će na raspolaganju više opcija za postizanje tog cilja, kao što je mogućnost postavljanja diferenciranih ciljeva za pomorski promet sve dok je opći cilj ispunjen obvezujućeg cilja od najmanje 29 % obnovljive energije u finalnoj potrošnji energije u prometnom sektoru do 2030. godine Vijeće je postavilo obvezujući podcilj za napredna biogoriva u udjelu obnovljivih izvora energije koji se isporučuju u prometnom sektoru na 0,2 % u 2022., 1 % u 2025. i 4,4 % u 2030. godine. 

Što se tiče obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u prometu (uglavnom obnovljivi vodik i sintetička goriva na bazi vodika), dogovoren je indikativni podcilj od 2,6%, što odgovara 5,2%. Dodana je gornja granica količine konačne potrošnje energije u pomorskom sektoru koja će se uključiti u izračun njihovih specifičnih prometnih ciljeva.

Dogovoreno je da će sve države članice doprinijeti postizanju ukupnog cilja EU-a kroz indikativne nacionalne doprinose koje su države članice postavile u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) koji će se ažurirati 2023. i 2024. Formula definirana za izračun ovih doprinosa bila bi indikativna, s mogućnošću odstupanja od 2,5%. Komisija bi izračunala iznose li svi doprinosi cilj od 9% i, ako ne, izdala bi ispravke nacionalnih doprinosa koji su niži od onoga što bi oni koristili formulom. Formula se temelji, između ostalog, na energetskom intenzitetu, BDP-u po stanovniku, razvoju obnovljivih izvora i potencijalu za uštedu energije, objavilo je Udruženje OIEH.
power and energy masters