Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike DZS-a, nakon dvomjesečnoga godišnjeg rasta, u travnju ove godine zabilježen je godišnji pad (-8,8%) ukupne neto proizvodnje električne energije. "Spomenuti travanjski pad, strukturno gledano, isključivo je rezultat smanjenja neto proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (-18,3%, udio od oko 54% ukupne neto proizvodnje), dok se kod termoelektrana (15,2%, oko 35% ukupne neto proizvodnje) i vjetroelektrana (13%, oko 9% ukupne neto proizvodnje) bilježi porast. Tako je, u prva četiri mjeseca ove godine neto proizvodnja električne energije bila (4.593 GWh) 1,8% manja u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, i to isključivo kao rezultat pada proizvodnje u hidroelektranama (-11%)", stoji u analizi HGK koju potpisuje direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. 
U međunarodnoj razmjeni i dalje se bilježe dinamičnija kretanja, odnosno uvoz električne energije (2.685 GWh) bio je veći za 22,9%, a izvoz (1.324 GWh) 52,5% veći. Dinamičnija kretanja u travnju ove godine bilježe se i kod nafte, odnosno bilježi se porast uvoza sirove nafte (8,3%) i naftnih derivata (11,5%). Kod sirove nafte, spomenuti je rast uslijedio nakon pada u ožujku, dok se uzlazni trend, na godišnjoj razini, kod naftnih derivata bilježi od kraja prošle godine. Na kumulativnoj razini, odnosno u prva četiri mjeseca ove godine, kod proizvodnje naftnih derivata bilježi se pad proizvodnje od 8,9% i rast uvoza istih za 21,9% u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Slični će se trendovi nastaviti do kraja godine, čiji intenzitet će, jednim dijelom, ovisiti o kretanju cijena nafte na globalnom tržištu, a u tom kontekstu i našoj konkurentnosti i iskorištenosti domaćih kapaciteta, kažu u HGK.