Rastuća gospodarska kriza u Rusiji i usporavanje rasta u Kini odgađaju velike zajedničke energetske projekte, čija procijenjena vrijednost iznosi 113 milijardi dolara, a riječ je o plinovodima i elektroenergetskim mrežama čija gradnja se odugovlači ili odgađa. Padajuće cijene nafte i kolabirajuće valute osobito su pogodile rusko-kineske projekte, za koje predstavnici industrije sve češće zaključuju da bi mogli biti odgođeni do daljnjega. Ruska rublja znatno je oslabila, a zbog sankcija Rusija nije u mogućnosti povlačiti novac sa zapada, zbog čega se oslonila na Kinu kad je riječ o financiranju novih plinskih pravaca. Ruski Novatek sa Totalom i kineskim CNPC-om gradi 27 mlrd. USD vrijedan LNG projekt na Jamalu, no financiranje je sve teže a Kina, koja je trebala posuditi 20 mlrd. USD, u međuvremenu je najavila da može dati samo 15 mlrd. USD. Iako će taj projekt na koncu ipak vjerojatno proći, neku drugi vjerojatno neće. Gazprom je u proteklih godinu dana napustio nadu da će dobiti predujam od 25 mlrd. USD od Kine za plinovod Snaga Sibira koji bi ruski plin trebao dovesti do Kine. 2006. najavljivalo se da će taj plinovod s radom početi 2011., no sada se spominje da bi ta velika zemlja plin mogla dobiti tek u idućem desetljeću. Kina je u teškoj ekonomskoj situaciji i iako treba resurse i energiju, ne treba je pod bilo koju cijenu, zaključuje Reuters.