Čelni čovjek ruske naftne kompanije Rosnjeft Igor Sečin izjavio je za Jutarnji list kako Hrvatska zauzima središnje mjesto u Rosnjeftovoj strategiji regionalnog razvoja te da za to ima više razloga - od strateške vrijednosti Inine imovine do lokacije naftnih terminala preko kojih ruska kompanija može trgovati svojim proizvodima u okruženju. Podsjetio je kako su 2013. godine imali sastanke s predstavnicima hrvatske Vlade te predlagali konkretne stvari i razgovarali o zajedničkim projektima, no dodao je kako je pitanje za hrvatsku stranu: zašto se nije ništa pokrenulo s mrtve točke? Na upit bi li Rosnjeft bio zainteresiran, nakon konsolidacije vlasništva, za ulogu strateškoga partnerstva s Hrvatskom vladom, odluči li ona tražiti novog strateškog partnera u Ini, Sečin je odgovorio kako su oni "zainteresirani za učinkovite investicije u ovoj regiji" te da razmatraju mogućnosti ulaska u vlasničku strukturu Ine. "To je klasična vertikalno integrirana kompanija, no, iz naše perspektive ključna imovina Ine su dvije velike rafinerije u Rijeci i Sisku," rekao je. Naglasio je kako je upoznat s činjenicom da je hrvatska Vlada već nekoliko puta izjavila da očekuje modernizaciju rafinerija, no da je mađarski MOL, kao najveći dioničar Ine, najavio planove za zatvaranje postrojenja u Sisku tvrdeći da proizvodnja navodno nije isplativa i da radnika ima previše. "Uprava Ine očito se fokusirala na riječku rafineriju koja je blizu mora i može se lakše uključiti u trgovački lanac", istaknuo je dodavši kako oni smatraju da nema razloga zatvarati rafineriju koja nakon modernizacije može zauzeti važnu poziciju na europskom tržištu prerade nafte. Dapače, ona, kako je rekao, zapošljava visoko kvalificirane, iskusne stručnjake i ne može se dozvoliti da oni ostanu na cesti. "Ako Rosnjeft uđe u vlasničku strukturu Ine, kompanijina postrojenja bit će modernizirana i moći će proizvoditi naftne derivate u okvirima tržišne rentabilnosti", rekao je Sečin. Odgovarajući na pitanje na čemu temelji svoje prognoze da Inine rafinerije mogu biti konkurentne, Sečin je istaknuo kako primjećuje da pad cijena nafte nije doveo do pada cijena naftnih derivata u Europi jer je pojeftinjenje sirovine bilo kompenzirano povećanjem trošarina. "U tom kontekstu rafinerije na Mediteranu imaju značajni potencijal zahvaljujući prednostima u logistici", rekao je dodavši kako zbog toga razmatraju mogućnost jačanja svoje nazočnosti na ovom tržištu. Kroz stvaranje integriranog lanca "proizvodnja - prerada - prodaja", naglasio je da žele doprijeti do krajnjeg potrošača. To možemo ostvariti u Hrvatskoj i zato sam siguran sam da potencijal za razvoj postoji te da ćemo uspjeti izgraditi strateško partnerstvo s hrvatskom Vladom u Ini, rekao je Sečin. 
Naftni stručnjaci Davor Štern, Igor Dekanić i Jasminko Umićević pozitivno gledaju na mogućnost ulaska Rosnefta na ovo tržište. "MOL ima svoje dvije rafinerije u blizini, Rosneft niti jednu, a njihova nafta može doći direktno naftovodima u Hrvatsku. Ako se dobro odradi, ulazak Rusa u vlasničku strukturu Ine može biti najbolje što se može dogoditi. Rosnjeft ima mogućnosti iskoristiti sve potencijale koji se nalaze u Ini" kaže naftni konzultant Davor Štern koji smatra da dodatni bonus mogu biti i novi poslovi za Crosco, kao i dodatni kapital za pokretanje istraživanja Dinarida, piše Jutarnji list. Iako se postavlja pitanje što će reći Amerikanci na ideju ulaska Rusa u Inu, Štern kaže da u tom slučaju treba pitati ExxonMobil. "Rosneft s njima surađuje već godinama u projektima na Sahalinu, koji se nalazi između Japana i Rusije, a to je strateški osjetljivije područje od Hrvatske. Ako je tamo moguće, ne vidim zašto ne bi bilo i ovdje", pita se Štern. Njihov strateški smjer posljednjih je godina modernizacija i učinkovito upravljanje kompanijom i nije slučajno što su već nekoliko godina blizak partner ExxonMobilu, Statoilu, Eniju i drugim međunarodno relevantnim kompanijama. 
"Staro poslovno pravilo koje kaže 'reci mi tko su ti partneri i reći ću ti tko si ti' vrijedi u tom slučaju i za Rosneft", napominje Igor Dekanić, profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, koji smatra da zadržavanje rafinerijskih kapaciteta i proizvodnje na jugu Europe može biti dobra strategija s kojom Rosnjeft može biti konkurentan. Stoga i energetski stručnjak Jasminko Umićević vjeruje da bi ta kompanija mogla Ini dati više nego što je dao MOL. "Sečin je preozbiljan čovjek da bi rekao nešto iza čega ne stoji. Mi tvrdimo da rafinerije mogu poslovati pozitivno, ali ih treba modernizirati. Pokazalo se da i ovakve kakve su sada mogu poslovati pozitivno, što potvrđuju poslovni rezultati. Kakav bi tek rezultat bio da ih Rosnjeft modernizira" ističe Umićević te dodaje da nije problem što je Ina podružnica, nego to što je podružnica u sklopu konkurenta koji je kočio njezin razvoj. Kada bi Rosneft, koji nema mrežu vlastitih postaja ni rafinerije u okolice kao što ima MOL, ušao u vlasničku strukturu Ine, Umićević smatra da bi vjerojatno "napadao" i vanjska, susjedna tržišta, a ne samo hrvatsko. Tim više se postavlja bi li MOL htio prodati udio u Ini Rosnjeftu koji bi im sasvim sigurno uzeo dio tržišta. U kuloarima već dvije godine kola priča da MOL s Gazpromom razgovara o prodaji udjela u Ini. No, oni su preblizu, imaju rafinerije u Srbiji, razvijen lanac benzinskih pumpi i prirodno su okrenuti ovom tržištu. Oni su već konkurent, a struka posebno naglašava da Ini treba partner koji ima svoju proizvodnju i koji nije prisutan u regiji.