Energetski sektor SAD-a morat će smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 30% do 2030. u odnosu na razine zagađenja koje su postojale 2005. Tako stoji u američkom saveznom programu objavljenom u ponedjeljak koji je glavno oruđe vlade u borbi protiv klimatskih promjena. Energetski sektor sada je prvi puta suočen s ograničenjima u emisiji stakleničkih plinova. Obamin klimatski akcijski plan, pod koji pripada i plan Agencije za zaštitu okoliša (EPA) jedan je od najvažnijih propisa o zaštiti okoliša koje je predložio SAD i mogao bi potpuno promijeniti američku energetiku koja se oslanja na ugljen u proizvodnji 38% struje. Procjenjuje se da je oko tisuću elektrana u toj zemlji odgovorno za oko 40% ukupnog zagađenja emisijom ugljičnog dioksida. 
Novim prijedlogom bi se između 2020. i 2030. smanjila emisija ugljičnog dioksida u količini koja odgovara više nego dvostrukom iznosu zagađenja koje je američki energetski sektor proizveo u 2012. Ipak, izgleda da je plan manje restriktivan nego se očekivalo, a ciljeve će biti lakše ostvariti jer se emisija ugljičnog dioksida do 2013. već smanjila oko 10% u odnosu na razinu iz 2005. dijelom i zbog zatvaranja termoelektrana na ugljen koje je zamijenio prirodnog plina. Savezni plan daje državama razne varijante za postizanje smanjenja emisije poput zamjene ugljena prirodnim plinom, razvoj obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti. 
EPA obrazlaže svoj plan bitnim koristima za zdravlje i klimu budućih generacija, pouzdanom i sigurnom opskrbom energijom, uvođenjem inovacija koja će potaknuti investicije i oživiti ekonomiju, a fleksibilan pristup smatraju dokazano uspješnim. Prigodničarski, izvučeni su i klimatski benefiti koji su do sada uglavnom pometeni pod tepih, pa se tako kaže da je sedam od 10 najtoplijih godina dogodilo nakon 1998. a klimatske katastrofe u 2012. američku ekonomiju su koštale više od 100 milijardi dolara. Realizacijom tog plana trebalo bi se spriječiti 6.600 preranih smrti te 150.000 astmatičnih napada kod djece. Računi za energiju trebali bi se smanjiti 8% uslijed veće energetske učinkovitosti i smanjene potražnje u sustavu. Dakako, prije objavljivanja vladin program napale su poslovne grupacije čiji su profiti ugroženi kao i mnogi republikanski i demokratski zastupnici u Kongresu iz saveznih država čiji se energetski sektor oslanja na ugljen, kao primjerice Zapadne Virginije. Dionice "ugljenara" snažno su pale.