Prvi sisački energetski dan okupio je brojne stručnjake s ciljem stvaranja platforme za informiranje i motiviranje građana i tvrtki o potrebi zaštite okoliša, ublažavanja klimatskih promjena, ali i racionalne proizvodnje i korištenja energije. Skup je organiziralo Društvo energetičara Sisak (dijela Saveza energetičara Hrvatske) i za očekivati je da postane tradicionalan. Naime, nedavno utvrđen cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji za 40% do 2030. u odnosu na referentnu 1990. godinu može se ostvariti samo širokim društvenim konsenzusom koji uključuje suradnju gospodarstva, obrazovnih i znanstvenih ustanova, stručnih udruga, raznih interesnih skupina, ali i građana. 
Na skupu su predavanja održali predstavnici odećih sisačkih energetskih objekata: TE-TO Sisak, Pogona Sisak HEP Toplinarstva, INA Rafinerije nafte Sisak, a bili su tu i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Energetskog instituta Hrvoje Požar, Tehničke škole Sisak i mnogi drugi. U jednom od prvih izlaganja se Matija Horžić, dipl. ing., direktor Pogona TE-TO Sisak HEP Proizvodnje ukratko osvrnuo na povijest tog, jednog od ključnih objekata hrvatskog energetskog sustava, pri čemu je naglasio da je Sisak sada nepravedno označen kao 'crna rupa' i najavio da će se ta slika promijeniti. U skladu s time, uskoro se može očekivati dobivanje uporabne dozvole za Blok C TE-TO Sisak i dovršetak izgradnje BE-TO Sisak. Isto tako, Damir Surko, dipl. ing., direktor Pogona Sisak HEP Toplinarstva najavio je planove o izgradnji spremnika topline (po uzoru na takav u Zagrebu) i o preuzimanju poslova opskrbe energijom u Općoj bolnici 'Dr. Ivo Pedišić' (također po uzoru na slično takvo poslovanje u Kliničkom bolničkom centru Zagreb), ali i naglasio kako bi uvođenje toplinarskog sustava u središte Siska, odnosno u stari dio grada, omeđen Kupom i Savom, uvelike doprinijelo manjem onečišćenju okoliša. Od ostalih izlaganja, svakako bi vrijedilo izdvojiti i ono o projektu Soela. Radi se o projektu učenika srednjih tehničkih škola kojem je cilj izraditi posve solarni automobil. Upravo takvi projekti primjene suvremenih tehničkih rješenja u energetici, ali i industriji, trebali bi biti budućnost Siska, grada koji je nekada bio poznat po metalurgiji i rafinerijskoj preradi nafte, 'nečistim' industrijama koje se i u svijetu napuštaju.