Prvi prihodi od ugovora o istraživanju i eksploataciji nafte i plina koje su Ina i kanadski Vermilion Energy - potpisali u lipnju s predstavnicima hrvatske Vlade, počeli su pritjecati u proračune jedinica lokalne samouprave u Slavoniji. Na račune četrdesetak slavonskih općina u kojima će se provoditi istraživanja nafte, kompanije su uplatile ukupno približno tri milijuna kuna naknade za istražne površine. Općinama uplate iznose od 15 do nekoliko stotina tisuća kuna, ovisno o istražnoj površini. Osim toga naftaši su uplatili u državni proračun deset milijuna kuna naknade za potpisivanje ugovora. Iz Agencije za ugljikovodike kazali su kako su Ina i Vermilion "u pripremi godišnjih radnih programa i istražnih aktivnosti koje su obvezne provesti sukladno potpisanim ugovorima, a koje prije svega uključuju razne studije koje je potrebno napraviti prije početka bilo kakvih radova". Kako su Glasu Slavonije pojasnili u Agenciji za ugljikovodike, jedna od naknada koju su kompanije dužne plaćati jest i naknada za površinu istražnog prostora, a koja se uplaćuje jedinicama lokalne samouprave ovisno o samoj površini istražnog prostora. "Ta naknada se za vrijeme razdoblja istraživanja uplaćuje jednom godišnje, a iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Za vrijeme razdoblja eksploatacije osim naknade za dobivene količine ugljikovodika, jedinicama lokalne samouprave uplaćuje se naknada za površinu eksploatacijskog polja, koja iznosi četiri tisuće kuna po četvornom kilometru, a uplaćuje se također na godišnjoj razini", kažu u Agenciji. U lipnju su potpisani koncesijski ugovori s dvije kompanije na rok od 30 godina, pri čemu se pet godina odnosi na istraživanje i 25 na eksploataciju. S obzirom na to da Hrvatska ima tehničku Vladu, nigerijski Oando još nije potpisao ugovor za šesto istražno polje Drava 3, koje zahvaća zapadni dio Osječko-baranjske županije, a najvećim dijelom obuhvaća Virovitičko-podravsku županiju.

Ključan preduvjet prihodima od ugljikovodika jest pronalazak ekonomski isplativih količina plina i nafte. Profesorica sa Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Josipa Velić, izjavila je kako, prema njezinom mišljenju, postoji prilično velika perspektiva otkrića novih ležišta nafte na istočnom dijelu hrvatskog dijela Panonskog bazena. Kazala je kako je potrebno provesti sofisticirana geofizička istraživanja i njihovu kvalitetnu interpretaciju. Moguće lokacije na kojima se mogu očekivati nalazi ugljikovodika, ona je navela da su vezane uz beničanske breče (stijene bogate naftom), koje su, kako je rekla, opisane u Beničancima, ali njihovo rasprostiranje nikada nije do kraja istraženo. Veliki izgledi postoje i na srijemskom području gdje su Đeletovci, do sada već poznato crpilište nafte. Profesorica Velić ističe kako su se dosadašnja istraživanja provodila na prosječnim dubinama od 2500 metara, dok se nalazišta novih zaliha mogu očekivati na dubinama do pet tisuća metara.