Slovensko Ministarstvo za infrastrukturu u sudjelovanju s međuresorskom skupinom pripremilo je prvi nacrt nacionalnog energetskog i klimatskog plana do 2030. s pogledom na 2040. (NEPN) koji objedinjuje područja energetske unije, dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost, energetsku sigurnost, unutarnje tržište te istraživanja, inovacije i konkurentnost. Iz tog plana, koji će se konzultirati s javnošću i EK treba proizaći strategija koju su države članice EU obavezne donijeti do početka 2020.
Za razliku od famozne hrvatske "bijele knjige" na 450 stranica slovenski dokument ima samo 136 stranica. Kako se ističe na početku nacionalni cilj mjera je dosezanje 27% OIE u konačnoj potrošnji do 2030. (s 22% u 2015.) kao i smanjenje upotrebe finalne energije po stavkama za 30% do 2030. u osnovu na podatke iz 2005. Cilj je i energetska obnova 26 milijuna m2 površine (1,3 -1,7 milijuna m2 godišnje), od čega trećina čini skoro nula energetska gradnja. Dokument se naslanja na Strategiju razvoja Slovenije 2030. koja je usvojena 2017. a ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. trebala bi iznositi 3% BDP-a. Ocjenjuje se da će slovenski BDP u narednim godinama rasti ispod 4% godišnje. Slovenija je 2017. iz domaćih izvora zadovoljila svega 52% potreba za energijom, dok je ostatak došao iz uvoza. Energetska ovisnost države od 2012. se smanjuje, a kad je riječ o električnoj energiji ona u posljednjih osam godina varira od 1,8 do 18,2%. 
Kada je riječ o obnovljivcima Slovenija se planira snažno osloniti na fotonapon, posebno kroz samoopskrbu, usvajanje novih načina pohrane energije i jačanje prijenosne mreže. Planira se korištenje aerotermalne, geotermalne i hidrotermalne energije te iskorištavanje vjetropotencijala gdje je moguće iako se ocjenjuje da su mogućnosti ograničene. Slovenija bi kroz velike hidroelektrane u susjednoj državi mogla iskoristiti 62% tehničkog potencijala za proizvodnju, što nije izvedivo jer strategija konstatira da im dosezanje ciljeva uvelike ovisi o gradnji velikih hidroelektrana u Naturi 2000, a ako one ne budu napravljene ni ciljevi neće biti ispunjeni. Primjerice, korištenje rijeke Mure, čemu se sudski protive ekološke organizacije. Kao potencijal ističu gradnju tri hidroelektrane (HE Renke, HE Trbovlje i HE Suhadol) na srednjoj Savi, koje bi se prostornoplanski morale unijeti ali već dvije godine to se nije dogodilo. Od početka 2021. sve nove zgrade trebale bi biti skoro-nula energetske, a projekcija je da će 2020 biti 267.500 m2 osobnih kuća i 73.000 m2 višestambenih zgrada. 
Strategija se primjerice dotiče i električnih i hibridnih vozila pa je tako susjedna država za cilj uzela 2030. imati prvo registriranih 33% baterijskih električnih osobnih automobila te 17% plug-in hibrida kao i 18% benzinaca i 22% dizelaša među automobilima te 56% lakih tovarnih vozila na dizel, odnosno 40% električnih kamiona lakše nosivosti. Plan je vozila u javnom prijevozu zamijeniti onima s alternativnim gorivima, jer je udio OIE u prometu i dalje bio vrlo slabih 2,2% 2015.. Do 2025. u planu je 7.000 punionica a 2030. čak 22.300. Strategija donosi popis potrebnih mjera, horizontalnih i višesektorskih i kome su one namijenjene. Ocjenjuje se da će ulaganja operatora prijenosa padati dok će distributeri morati godišnje ulagati oko 130 mil. eura do 2026. Prema usvojenosti naprednih brojila Slovenija je među vodećim državama s 57% korisnika naprednih mjerila na distribuciji. Financijskih projekcija u ovom slovenskom dokumentu nema.