S ocjenom uglednih američkih i britanskih analitičara da bi cijena barela sirove nafte mogla nastaviti s padom do 40 dolara za barel, pa i ispod toga, suglasan je i domaći konzultant za energetiku Davor Štern. Kako je za Novi list istaknuo, smatra da su zemlje koje su velike izvoznice nafte u problemu. Saudijska Arabija, primjerice, diže kredite kako bi premostila proračunske probleme i gradi rafinerije ne bi li ostvarila prihode od izvoza naftnih derivata, što znači da su potpuno nepripremljeni na burzovne udare. Saudijci, ali i ostale nacije zemalja OPEC-a, nisu se na vrijeme prestrojili i pripremili za ovakve cijene na svjetskim tržištima. Kod njih je prevladala gramzivost i nedostatak rezervnog plana – ističe Štern. Ugledni komentator britanskog "Telegrapha" Ambrose Evans-Pritchard predviđa proračunski slom Saudijske Arabije, a osnivačima OPEC-a predlaže da zatvore svoj ured u Beču i tako smanje troškove. Američki portal Business Insider citira dio nedavnog izvješća "Bank of America" u kojem se ocjenjuje da OPEC više nema nikakvu kontrolu nad svjetskim cijenama nafte. Američki konzultant Jeffrey Gundlach, u SAD-u poznatiji kao "kralj obveznica", izrekao je upozorenje kako funkcioniranje svjetske ekonomije na osnovi cijene barela sirove nafte od 40 dolara upućuje na zastrašujući razvoj događaja. "Nadam se da cijena nafte neće ići na 40 dolara, jer ako se to dogodi, nešto je duboko pogrešno sa svijetom, ne samo s ekonomijom svijeta. Geopolitičke posljedice mogle bi biti zastrašujuće", naveo je Gundlach u svojoj analizi za "Business Insider", objavljenoj prije nekoliko dana. Gundlach zacijelo cilja na probleme u kojima će se naći zaljevske zemlje poput Saudijske Arabije, ali i Rusija, Venezuela, Iran, Nigerija i druge velike izvoznice nafte. Sve su one, osim Venezuele, važne za širi prostor na kojem se nalaze, koji je ionako nestabilan. "Samo se Norveška može nositi s cijenom nafte od 50 dolara za barel", piše Evans-Pritchard. Davor Štern napominje da značajan pad cijena nafte ne dotiče samo izvoznike, nego i uvoznike nafte. 
"Zemlje koje su naglašeno orijentirane na uvoz nafte značajan dio proračuna planiraju na trošarinama, carinama ili porezima od trgovine naftom i naftnim derivatima. Među takvima je i Hrvatska, i tu će morati doći do proračunske prilagodbe", upozorava Štern, nesklon procjenama da bi moglo doći do velikih socijalnih nemira ili ratova zbog naftnih šokova. – Ja se sjećam godina kad je barel bio pet dolara, pa svijet nije propao. Što se Rusije tiče, a tu zemlju dobro poznajem, tamo se već događa pad životnog standarda građana, BDP-a i izvoza. Ruse više od pada cijene nafte može zabrinjavati gospodarski sporazum Irana i Zapada, s mogućom posljedicom da iranski plin zamijeni ruski plin na svjetskim tržištima. Ne očekujem socijalne nemire u Rusiji jer je taj narod kroz povijest pokazao visok stupanj trpljenja socijalnih problema i neimaštine. Tako će biti i u buduće – zaključuje Davor Štern za Novi list.