Litra benzina i dizela sada je iznad 11 kuna, najviše ikada na domaćem tržištu a Hrvatske se po cijenama goriva nalazi među najskupljima u EU, a uz niske plaće to znači da si građani mogu priuštiti znatno manje energenta. Cijene nafte su iznad 80 USD/bl, energenta na tržištu manjka a OPEC+ odbija "otvoriti pipu", što gura cijene kontinuirano na gore i usporava oporavak od pandemije jer se visoka cijena derivata, uz opće poskupljenje svih roba i usluga zadnjih mjeseci, pretvara u ozbiljan inflatorni poguranac. Pozivi da država smanjenjem poreza i trošarina, koji u krajnjoj cijeni sudjeluju s više od 50%, sve su češći. Problem postoji i s cijenama plina, a neće trebati dugo čekati i da poskupi električna energije, jer je Hrvatska usprkos dobrom energetskom miksu najveći uvoznik u EU.

"Pratimo situaciju, sukladno tomu, ako se nastavi eskalacija, Vlada to prati. Priprema se izvanredna sjednica Energetskog vijeća zemalja EU-a, ovo što se događa u Hrvatskoj, događa se i u ostalim članicama. Da me pitate o kunama ili lipama, vezano uz smanjenje trošarina, sada ne mogu govoriti jer u krajnjoj situaciji to je u ingerenciji Ministarstva financija", kazao je sinoć u Otvorenom HRT-a Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. 

Milatić je istaknuo da su neke energetske tvrtke u problemima jer nisu na vrijeme ugovorile povoljniji energent. Država će tu morati reagirati, a u tom slučaju postoji i institut zajamčene opskrbe.

Poskupljenje struje među zadnjima

On je istaknuo da će Hrvatska biti među zadnjim zemljama koje će povećavati cijenu električne energije, jer HEP ima jako dobar energetski miks, a ta tvrtka za sada nije zatražila korekciju cijene ni za struju ni za plin. Konzultant Davor Štern je pojasnio zbog čega je trenutno dizel skuplji od benzina. Naime, iako se na tržištu tradicionalno traži više dizela, rafinerije su se preorijentirale na čišće proizvode i okreću se bijelim derivatima i on misli da će se taj disbalans nastaviti, posebno kako dekarbonizacijski procesi budu jačali. 

Štern ne misli da bi država trebala dirati u trošarine, koje su fiksan dio fiskalne politike za punjenje proračuna, ali misli da ima prostora da se cijena korigira kod distribucije. "Prije 20 godina trgovačka marža po litri goriva je bila oko 20 lipa po litri, a sada je iznad kunu pa i kunu i pol. Država ima mogućnosti reći: dečki, malo se smirite, imate prostora raditi jeftinije", kaže Štern. 

Neminovno poskupljenje kućanstvima

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić kaže da je poskupljenje plina za kućanstva u proljeće neminovnost. Ono će se sigurno dogoditi, no pitanje je koliko će biti, 20-30%, moguće. Cijena plina na burzama išla je ovih dana u peakovima i do 120 EUR/MWh, no sada se ipak nekako stabilizirala ispod 90 EUR/MWh. Do proljeća se očekuje da će potražnja ipak oslabiti a s njom i cijene, no činjenica je da je taj energent od početka godine poskupio nevjerojatnih 400%, što se mora odraziti na krajnju cijenu. 

Pudić kaže da se kod cijene plina može reagirati vaučerima za energetski siromašna kućanstva, kao što se to već radi u električnoj energiji. Predsjednikov savjetnik Julije Domac upozorio je na problem toplinarskih tvrtki koje imaju obaveze prema građanima a u velikom su problemu zbog poskupljenja plina koje nije izraženo u krajnjoj cijeni. 

Domac smatra da se u Hrvatskoj općenito o energiji govori kao o socijalnoj kategoriji, a u prvi plan uvijek ide pitanje cijene za kućanstva, te da bi trebalo fokus više stavljati na ono što se događa industriji. Oni koji su nekoliko godina unaprijed dogovorili isporuke energenata sad su mirni, no mnogi su u velikom problemu, što će se odraziti na cijenu roba i usluga. Štern i Domac su se javno založili da se Hrvatska uključi u suradnju sa Slovenijom na novim blokovima nuklearnih elektrana, koje daju stabilan i konkurentan proizvod koji je niskougljičan.