Sljedeći tjedan Europska unija započinje rasprave o tome koliko brzo će smanjiti emisiju stakleničkih plinova tijekom sljedećeg desetljeća. EU Komisija predložit će novi cilj emisija za 2030., čime se započinju razgovori između država članica i Europskog parlamenta, koji moraju odobriti cilj. Novi cilj za 2030. postaviti će temelje za reforme politika EU-a, uključujući tržište emisijskih kvota, financijska pravila i oporezivanje, kako bi se postigli zeleni ciljevi.
 
Komisija će predložiti jednu od dvije mogućnosti - smanjenje emisija od 50% ili 55% do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. Trenutni cilj EU-a do 2030. godine je smanjenje od 40%. Očekuje se da će se odabrati cilj od 55%, koji oko 12 od 27 članica EU-a kaže da podržava, od kojih je većina bogatijih zemalja. Članice su podijeljene oko toga koliko ambiciozan cilj treba biti.

Ogromna ulaganja

Siromašnije, istočne zemlje koje se oslanjaju na energiju iz ugljena (kao Poljska) više brinu zbog ulaganja potrebnih za postizanje cilja i ekonomskih posljedica za radnike i tvrtke u regijama koje ovise o fosilnim gorivima. EU planira potrošiti 550 milijardi eura na zelene ciljeve do 2027. godine, međutim istraživači kažu da bi za postizanje cilja smanjenja od 50% bilo potrebno više od tri trilijuna eura ulaganja u niskougljične tehnologije. Kako se za sve izrađuju podloge, Komisija će sljedeći tjedan objaviti ekonomsku procjenu novog cilja, koju će biti zanimljivo pročitati jer govori o potencijalu novih radnih mjesta. 

Ambicije rastu

Zakonodavci koji skiciraju stav Europskog parlamenta promatraju još ambicioznije smanjenje emisije od 60% ili 65% do 2030. godine. Parlamentarni odbor za zaštitu okoliša glasat će u četvrtak o tome koji cilj za 2030. želi uvrstiti u klimatski zakon EU, a glasanje u parlamentu doći će kasnije. 

 U konačnici, nedostatak podrške nacionalnih vlada čini cilj od 65% malo vjerojatnim. Naime, ciljajući visoko, zakonodavci se nadaju da će osigurati da se cilj manje umanjuje kada države članice, Komisija i parlament traže kompromis oko konačnog cilja. 

Koliko treba za nula emisija do 2050.

Globalno bi svijet trebao smanjiti emisije stakleničkih plinova za oko 40% - 50% do 2030. u odnosu na razinu iz 2010., što rezultira smanjenjem od 20% -35% u odnosu na razinu iz 1990., prema Međuvladinom panelu Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (IPCC). 

U Europi znanstvenici kažu da će se EU boriti da postigne svoj cilj nultih emisija do 2050. godine ako do 2030. ne postigne barem 55% smanjenja s razine iz 1990. Dakle, izvjesno je da će klimatski ciljevi biti samo sve strožiji, a u skladu s tim i ostale politike koje iz toga proizlaze - energetska, klimatske, okolišne, poljoprivredne, promet i druge.