Stručno savjetodavno tijelo HEP-a u kojem su okupljeni svjetski priznati stručnjaci iz područja geologije, geotektonike, hidrologije, seizmologije i građevinarstva Hrvatske, Slovenije, BiH i Makedonije u četvrtak u amfiteatru dubrovačkog sveučilišnog kampusa javno je predstavilo svoja saznanja Dubrovčanima i zaključili su da je projekt izgradnje HE Ombla prihvatljiv i izvediv. Istaknuto je da to tvrde pod materijalnom i kaznenom odgovornošću. Ističu kako se do sada pojmovima podzemne betonske brana i akumulacije javnost dovodila u zabludu po pitanju projekta HE Ombla. 

"Neće se graditi nikakve podzemne betonske brane već će se injektiranjem pukotina u vapnencu stvorit dijafragma kojom će se tek usporiti otjecanje vode što će omogućiti dovoljnu akumulaciju za pokretanje turbina. Seizmički to područje biti će još sigurnije jer će se injektiranjem pukotina vapnenančke stijene vratiti u geološko stanje prije erozije u kojoj su nastale pukotine kojima otječe voda iz slivova Istočne Hercegovine" kazao je među ostalim Darko Majer, stručnjak za geologiju i hidrologiju pojasnivši kako se radi o prirodnoj barijeri dugačkoj 1430 metara. Majer je dodao kako će Dubrovnik uz to dobiti i bistru vodu zbog mogućnosti taloženja u tzv. pročiščivaću a zbog njegove nadmorske visine od 50 metara vodu sa izvora više neće trebati pumpati. Tijekom izlaganja naglašeno je kako je HE Ombla po pitanju potresa, i utjecaja na vodne tokove siguran građevinski projekt od kojeg ne ljudima i njihovoj imovini ne prijeti nikakva opasnost, već od nje jedino mogu imati korist. 

"Ovo je područje u povijesti imalo dosta jakih potresa, čak i onih do 10 stupnjeva po Mercaliju no svi epicentri bili su u moru. Mogućnosti budućih potresa su izgledne zbog rasjeda među tektonskim pločama između Pelješca i Dubrovnika i to maksimalno od 7,3 po Richteru. Od tog rasjeda lokacija HE Ombla udaljena 9 km" pojasnio je Eduard Prelogović naglasivši kako gradnja hidroelektrane neće utjecati na potrese. I Prelogović je zaključio kako će injektiranje vapnenačkih procjepa učvrstiti kameni masiv Omble te ublažiti posljedice mogućeg razornog potresa. Njegov makedonski kolega Dušan Alekovski ustvrdio je kako buduća masa akumulirane vode u HE Ombla nikako ne može utjecati na izazivanje potresa kao ni slučajni prodor vode iz zaleđa. "Visoke vode i puno podzemlje nikada i nigdje nisu izazvale potres" zaključio je Alekovski a kolege su dodale kako bi to značilo da bi svaka poplava izazvala potres. 

Stručnjak za građevinu, Slovenac Zdenko Josipovič ustvrdio je kako u tom projektu nema opasnosti od nekontroliranog prelijevanja vode ili rušenja objekata te kako je rješenje sigurno po svim osnovama inženjerskih parametara. "Čak i u slučaju rušenja, voda bi otjecala istim intezitetom kao i do sada. Znači opasnost od nekog pljuska ili vodenog vala je nemoguća. HE Ombla je sa inženjerskog stajališta inovativan i vrlo zanimljiv projekt, no nikako nije eksperiment. Injektiranje prosjeka danas se u svijetu izvodi svakodnevno, posebice kod gradnje hidroelektrana. To je postala rutina. Objekt po zemljom smanju troškove a uz to ne narušava okoliš" poručuje Josipovič naglasivši kako je HE Ombla sigurna no uz uvjet da se poštuje projektna dokumentacija, stroge natječajne uvjete i visokim i strogim nadzorom. Željko Kurtela, prorektor dubrovačkog Sveučilišta poručio je kako su ga kolege uvjerile da je HE Ombla sigurna i održiva, no kako treba postaviti pitanje je li taj projekt potreban u ovom trenutku. "HE Ombla sa svojih 60 MW stajat će državu 152 milijuna eura a za dobivanje energije još nismo iskoristili vjetar, sunce i plin u što ulažu strani investitori. Mislim da ovo nije trenutak za tu investiciju" poručio je Kurtela.

Iako je sedam znanstvenika javno poručilo kako svoja izlaganja potpisuju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću te da za rečeno jamče svojom znanstvenom karijerom što je od njih zatražio Marin Pavlović iz Eko Omblića, eko aktivisti ipak im nisu povjerovali. A barem po zahtjevima znanstvenicima, koje su inače nazvali 'umirovljenicima', na početku prezentacije da skrate svoja izlaganja jer, kako su poručili, 'ništa ne razumijemo', i 'trajati će dva sata', aktivisti nisu ni došli s namjerom da im povjeruju, piše Dubrovački vjesnik. Da bi znanstvenici nastavili auditorijum je morao čak i glasovati je li za kraću ili dužu verziju izlaganja. 

U suprotstavljanju svog mišljenja sa znanstvenim Teo Trostman iz Saveza za etičku i građansku Hrvatsku pozvao se na stručnjake Bonaccija i Milanovića, noTatjana Vlahović poručila im je da je Bonacci po struci nije hidrolog te pozvala spomenutog Milanovića koji se nalazio u publici da kaže svoje mišljenje. A Milanović je, osvrnuvši se na sva dosadašnja istraživanja podržao projekt HE Omble. Na prozivanja Ljubice Matović svoje mišljenje temelje na Studiji iz 1999. godine Vlahović je ponovila kako njihova istraživanja nemaju nikakve veze sa Studijom o utjecaju na okoliš HE Ombla te da su uz već postojeća radili i dodatna istraživanja. "HEP je trebao dovesti i stručnjake koji ne misle kao vi. Koliko vam je HEP platio da ovako govorite? Ne znamo mi da vi niste korumpirani!" prozivali su aktivisti znanstvenike kojima među ostalim nisu povjerovali ni da su posjetili Omblu što ih je dizanjem ruke tražila da potvrde čelnica Eko Omblića Jadranka Šimunović. Vlaho Kisić pak drži neprihvatljivim popravljati prirodu injektiranjem, a Marin Pavlović znanstvenicima je poručio kako ni oni ni HEP ne znaju da je područje Omble najveće klizište u Hrvatskoj dok im je Stijepo Rudenjak iz inicijative Srđ je naš poručio da je nemoguće tražiti odgovornost od stručnjaka kad se oni sami ne mogu izboriti za dostojanstvo svoje struke spomenuvši pri tom primjere korupcije u SAD-u i Škotskoj koje je gledao na dokumentarcu. Znanstvenici su iz sveučilišnog amfiteatra ispraćeni povicima ' Hvala na Obrovcu dva' i ' Bit će kataklizma'! 

Stručno savjetodavno tijelo čine Prof. dr. sc. Ivan Dragičević, dipl. ing. geol., redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftni fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Darko Mayer, dipl. ing. geol., redoviti profesor u mirovini na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr.sc. Mirza Bašagić, dipl.inž.geol. prof.geogr., redoviti profesor na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Zdenko Josipovič, dipl.inž.građ, odgovorni vođa projekta i konzultant gradnje hidroenergetskih objekata u konzultantskoj firmi IBE d.d. Ljubljana, dr. sc. Vladimir Mihailov, dipl. inž. građ., redoviti profesor u mirovini Instituta za zemljotresno inženerstvo i inženjersku seizmologiju Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skopju, dr. sc. Dušan Aleksovski, njegov kolega dipl.inž. geof., znanstveni savjetnik Instituta za zemljotresno inženerstvo i inženjersku seizmologiju, prof. dr. sc. Eduard Prelogović, dipl. ing. geol., redoviti profesor u mirovini Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof.dr.sc. Tatjana Vlahović, dipl.ing.geol., izvanredna profesorica i znanstvena savjetnica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, te ravnateljica Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.