U intervjuu časopisu 'Banka' se novi predsjednik Uprave Dalekovoda, Matjaž GORJUP osvrnuo na teško stanje tvrtke, ali i izdvojio uzroke koji su doveli do toga te što bi sve trebalo učiniti da se izvuče iz krize. Tako je naglasio da je tvrtku u blokadu uvuklo poslovanje na domaćem tržištu, na kojem se ostvaruje 1/2 prihoda, dok ostatak potječe iz izvoza. Isto tako, čelnik Dalekovoda je istaknuo da su u tijeku pregovori za izdvajanje (tj. prodaju) svih neosnovnih djelatnosti, ali i da se naziru nove poslovne prilike. Kako bi se tvrtka izvukla iz teške financijske situacije, u prosincu prošle godine je FINA-i predana dokumentacija za postupak predstečajne nagodbe koja je otvorena 20.12.2012. nakon čega je račun deblokiran. Dugovi prema bankama i lizinškim tvrtkama tada su iznosili oko 1,56 mlrd. kuna. U vezi toga, čelnik tvrtke ističe da dugotrajni pregovori s vjerovnicima već mjesecima usporavaju tvrtku zbog čega su na natječajima vrijednim 370 mil eura, dobiveni poslove vrijedni 150 - 200 mil eura jer ih banke ne prate s garancijama. 
Kao jedan od uzroka tih problema, predsjednik Uprave Dalekovoda je izdvojio to što tvrtka počela 'svaštariti', odnosno baviti se djelatnostima koje nemaju veze s gradnjom dalekovoda. Jedan od takvih projekata koji je opteretio bilancu bila je gradnja poslovnog nebodera Sky Office i kupnja udjela u TLM-u. Za razliku od toga, ulaganja u vjetroelektrane se smatraju opravdanim jer bi dugoročno mogle omogućiti novi pravac razvoja tvrtke. Ipak, kako tvrtki nedostaje likvidnosti i garancijskih potencijala za sljedeći korak u razvoju vjetroelektrana, to se poslovno područje namjerava prodati, o čemu se trenutačno vode projekti. Slično je i s neboderom Sky Office.
Inače, Dalekovod u inozemstvu radi brojne projekte: u Norveškoj u vrijednosti 100 mil. eura, u Ukrajini 70 mil. eura, u Sloveniji 40 mil. eura te, radi na projektima u Crnoj Gori te, Bosni i Hercegovini. Vezano uz to, kao slamku spasa za tvrtku vide se sve veće potrebe za gradnjom novih dalekovoda u Europi.