Uvoz sirove nafte posljednjih se godina često spominje u kontekstu usporavanja rasta robne razmjene s inozemstvom, i u Hrvatskoj, i u drugim zemljama, pa i na globalnoj razini. U Hrvatskoj je uvoz nafte i naftnih derivata u pretkriznom razdoblju činio oko 12% ukupnog uvoza, a u 2013. se taj udio povećao na 15%. Uvoz sirove nafte pritom je iznosio oko 9% ukupnog uvoza. Prema takvom udjelu Hrvatska je bila među članicama s većim udjelom, odnosno među onima na koje je znatnije utjecao pad cijene sirove nafte i naftnih derivata. Prema raspoloživim podatcima, uvoz djelatnosti rudarstva i vađenja, s najvećim udjelom nafte i plina, smanjen je u 2014. godini za 32%, a u 2015. za daljnjih 15,8%. Uvoz naftnih derivata u 2014. godini je istodobno povećan za 26%, i to kao posljedica smanjivanja domaće prerade, a u 2015. je smanjen za 23,6%. Stoga se može zaključiti da je bio prisutan snažan utjecaj smanjenja cijene sirove nafte na vrijednost uvoza, ali i na izvoz te da su slični trendovi prisutni i u ovoj godini. Točnije, kretanje cijena sirove nafte i dalje znatno usporava rast uvoza i izvoza te je njihova dinamika i dalje niža od „realne“, stoji u analizi HGK, koja Hrvatsku po postotku uvoza stavlja na sedmo od 22 mjesta u promatranim EU članicama.
Sirova nafta i prerađeni naftni derivati imaju značajne udjele u izvozu i uvozu većine zemalja, a sredinom 2014. godine započinje pad cijene sirove nafte na globalnom tržištu. U ovoj godini dolazi do blagog oporavka cijene sirove nafte, koja je krajem trećeg tromjesečja iznosila oko 50 USD, ali je prosječna cijena za to razdoblje na godišnjoj razini ipak snižena za relativno visokih 23,7%. Pad cijena sirove nafte, koje se redovno izražavaju u američkim dolarima, potpomognut je i rastom vrijednosti dolara. Drugim riječima, prosječna je vrijednost dolara prema euru u 2015. godini bila 19,7% viša nego u prethodnoj. Ove je godine takva aprecijacija dolara zaustavljena pa je i to utjecalo na oporavak cijene nafte. Posljedica takvih kretanja znatno je smanjivanje vrijednosti trgovine sirovom naftom i naftnim derivatima na globalnoj razini, odnosno, kada se govori o EU pa i o Hrvatskoj, o znatnom smanjenju vrijednosti uvoza sirove nafte. Raspoloživi podaci za EU pokazuju da je ukupna vrijednost uvoza sirove nafte u 22 članice s 412 milijardi USD u 2013. godini smanjena na 208 milijardi USD u 2015. godini ili gotovo 50%. Taj je pad, i to zbog navedene aprecijacije dolara, u eurima bio nešto manji i iznosio je oko 40%, ali se i dalje radilo o znatnom smanjenju vrijednosti uvoza. Kako EU većinu svojih potreba za sirovom naftom (95%) zadovoljava izvan svojih granica, najviše, odnosno čak 30% iz Ruske Federacije, smanjeni je uvoz nafte znatno utjecao na usporavanje rasta ukupnog Extra EU uvoza. Brojke pokazuju da je vrijednost Extra EU uvoza povećana s 1.687,3 milijarde eura u 2013. na 1.726,5 milijardi eura u 2015. godini, pri čemu je udio uvoza sirove nafte u tom razdoblju smanjen sa 17,3% na 10,3%. Najveće udjele u ukupnom EU uvozu sirove nafte očekivano su imale Njemačka (17%), Španjolska, Nizozemska, Francuska i Italija (sve oko 11%), ali je cijena sirove nafte ipak najviše utjecala na članice koje su imale najveće udjele uvoza sirove nafte u ukupnom uvozu.