Europska investicijska banka jedna je od glavnih poluga za provedbu Europskog zelenog plana i energetske tranzicije Europske unije, izjavio je Anton Kovačev, voditelj Ureda EIB-a u Zagrebu na današnjoj konferenciji Mogućnosti europskog zelenog plana

"Trenutačni izazovi s kojima se suočavamo od nas iziskuju brze i precizne odgovore, a pomoću Europskog zelenog plana bit ćemo u prilici te izazove pretvoriti u odgovore koje tražimo te postaviti temelje za održivu Europu", napomenuo je. 

Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, kazao je kako zelena tranzicija nema alternativu. "Koronakriza je dodatno osnažila našu odlučnost da Europa do 2050. godine dostigne klimatsku neutralnost", dodao je.

 

Predvodnica zelene tranzicije 

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak je naglasila kako smo svjedoci galopirajućih klimatskih promjena. "Stoga je potreban brz odgovor na te promjene", izjavila je, dodajući kako je Hrvatska jedna od najbogatijih članica EU-a prirodnim resursima te stoga može biti jedna od predvodnica zelene tranzicije. 

Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwinska kazala je kako je ta banka potpuno posvećena provedbi Europskog zelenog plana. "EIB se preobražava u klimatsku banku EU-a. Ozelenjivanje financijskog sektora je također jedan od bitnih čimbenika za dostizanje klimatske neutralnosti", ustvrdila je. 

Glavni direktor Glavne uprave za klimatsku politiku Europske komisije Raffaele Mauro Petriccione je u videobraćanju istaknuo kako je i paket Spremni za 55 posto vrlo ambiciozan. "On je pravna i moralna obveza za sve nas i usmjerava Europsku uniju na pravi put", kazao je, dodajući kako je potrebno osigurati da zelena energetska tranzicija bude i socijalno osjetljiva. 


Oporavak i otpornost 

Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, istaknuo je kako je EU izašla s globalno najjačim planom i programom za oporavak. "To je instrument Europska unija sljedeće generacije, paket težak 750 milijuna eura koji veliki naglasak stavlja na zelenu i digitalnu tranziciju, i to upravo u onome dijelu koji je sigurno najizdašniji te u javnosti najprepoznatljiviji - Mehanizmu za oporavak i otpornost". 

Kada se govori o oporavku, nastavio je, tada se, s jedne strane, naglasak stavlja na investicijsku kao glavnu aktivnost koja bi trebala voditi europska gospodarstva i pojedine zemlje, pa tako i Hrvatsku, prema snažnom oporavku, a s druge prema održivom rastu i razvoju u nadolazećim godinama. "Pritom je važan odgovarajući niz i usklađenost privatnih i javnih investicija te ni u kojem slučaju dioba između jednog i drugog", dodao je. 

Istovremeno, bitna je komponenta otpornost ili kako zaštititi europska gospodarstva i pojedine zemlje na bilo koju moguću krizu. "Gospodarski usponi i padovi dolaze ciklički. Vrlo je teško procijeniti kada, u kojim okvirima i u kojim područjima. Stoga je važno pripremiti se na njih", istaknuo je, dodajući kako su dobro znani brojevi hrvatskog udjela u instrumentu Europska unija sljedeće generacije, odnosno u Mehanizmu za oporavak i otpornost. 

"Naime, na 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava na koje smo u prvom koraku najviše usmjereni treba dodati i mogućih najmanje 3,6 milijarde eura povoljnih kredita", napomenuo je, dodajući ako se tomu doda višegodišnji financijski okvir i posebnost Hrvatske zbog dva razorna potresa, tada se može govoriti o ukupno 25 milijardi eura u idućih četiri do sedam godina, ovisno o tome koji se instrument promatra. 

Međutim, Hrvatsku ne zanima samo financijska omotnica, nego i namjena tih sredstava. "Dosad smo ispunili osam mjerila, a do kraja godine zadali smo si ukupno 34 mjerila. Na temelju toga ćemo podnijeti zahtjev Europskoj uniji za povlačenjem dodatnih 750 milijuna eura do sredine iduće godine", kazao je, dodajući kako je Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) u potpunosti na tragu zelene i digitalne tranzicije. 

"Autonomna vozila pete generacije, energetska obnova, infrastruktura, vodno gospodarstvo, odvodnja, obrazovanje, zdravstvo, javna administracija, bolje upravljanje državnom imovinom i obnova od potresa nalaze se u NPOO-u", rekao je, dodajući kako smo sada ušli u fazu provedbe koja je još izazovnija i važnija.

 

Javni prijepori 

Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, rekao je kako je Hrvatska u proteklom razdoblju bila vrlo ambiciozna u svim svojim strateškim dokumentima. Drugim riječima, pojasnio je, početkom 2020. usvojena je Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030., s pogledom do 2050., gdje su jasno zadani ciljevi koji su bili ambiciozniji od tada aktualnih u Europskoj uniji. Zatim, Nacionalni energetski i klimatski plan već je jednom izmijenjen i svi zakoni su prilagođeni njemu, posebice Zakon o biogorivima za prijevoz, Zakon o energetskoj učinkovitosti i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Također, donesena je Strategija niskougljičnog razvoja. 

"Mi smo se, u energetskom smislu, usmjerili na to da svi naši energetski zakoni budu provodljivi te da se sva problematika koja je proteklih godina često bila predmet javnih prijepora kroz njih ukloni, makne", istaknuo je. 

Za zelenu tranziciju, nastavio je, bitni su i obnovljivi izvori u toplinarstvu, posebice korištenje geotermalne energije u projektima u kontinentalnoj Hrvatskoj. 

K tomu, važno je graditi odgovarajuću mrežu punionica električnih vozila. "To je naš prioritet. Njih ne može graditi država, već privatne tvrtke koje imaju koncesije nad cestama", rekao je, dodajući kako među projekte koji pridonose zelenoj tranziciji svakako valja uključiti i vodik. "U izradi je Strategija za vodik, a očekujemo kako će ju Sabor usvojiti u prvom tromjesečju iduće godine", napomenuo je Milatić.

 

Transformacija poslovanja 

U sklopu ove konferencije, koju su organizirali EIB, Europska komisija, Jutarnji list i Hanza Media, održan je, među ostalim, panel Zeleni oporavak: Kako ulaganjima u ekološki prihvatljive projekte potaknuti novi ciklus gospodarskog rasta

Geraldine Mahieu, direktorica za investicije, rast i strukturne reforme Glavne uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije, izjavila je u videoobraćanju kako prilikom ulaganja u zelenu tranziciju i čimbenicima investicijskih projekata u sklopu Europskog zelenog plana valja uzimati u obzir posebnosti svake članice, ali i okruženja u kojima se one nalaze. 

Direktor Jadranske regije u Operativnom sektoru EIB-a Gilles Badot je dodao kako su održivi prijevoz, primjerice, autobusi na vodik te ulaganja u obnovljive izvore neki od projekata zelene tranzicije koji bi članice mogle brzo ostvariti. 

Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Iva Tomić je naglasila kako je dio poslovne zajednice i prije nedavnih paketa EU-a za dostizanje klimatske neutralnosti bio svjestan prednosti ulaganja u zelenu tranziciju. "Drugi pak shvaćaju kako trebaju transformirati poslovanje, dok treći uopće nisu svjesni što donosi zelena tranzicija", pojasnila je.

 

Financiranje održivih projekata 

Predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamara Perko je istaknula kako HBOR nastoji provoditi interne procese da bi se prilagodio i prepoznao kako financirati održive projekte. 

Mate Rimac, hrvatski inovator i poduzetnik, osnivač tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes, napomenuo je kako, iz hrvatske perspektive, treba biti i pomalo sebičan. Jer, što Hrvatska ima s uvoznim tehnologijama koje se koriste u autobusima na vodik, vjetroelektranama i sunčanim elektranama? "Stoga je ključno pitanje što hrvatske tvrtke i gospodarstvo mogu ponuditi zelenoj tranziciji", smatra on. 

Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić je napomenuo kako NPOO sadrži 146 projekata te kako ta ulaganja trebaju ispuniti obvezu da najmanje 37 posto ukupnog investicijskog plana ima zelenu komponentu. NPOO tako, među ostalim, planira podržati projekte gradnje šest punionica vodika i, među ostalim, elektrolizatora snage 10 MW do 2026. godine.